Dizel bi u Hrvatskoj idući tjedan opet mogao poskupjeti, i to za kunu po litri

Cijene goriva u Hrvatskoj u utorak su napokon pale, i to znatno. Tako je benzin pojeftinio za 1,16 kuna pa litra sad stoji 11,84 kune. Dizel je još više pojeftinio, za 1,89 kuna, pa mu je cijena sad 12,02 kune po litri. Ovotjedni pad cijena goriva rezlutat je prošlotjednog pada cijena nafte na svjetskim tržištima, ali i Vladine mjere da ukine obvezu umješavanja biodizela i bioetanola u dizelska i benzinska goriva, što je smanjilo trošak distributerima do 50 lipa po litri goriva.

No već sljedeći utorak bi nas moglo očekivati novo poskupljenje goriva jer su cijene nafte u međuvremenu porasle pa su tako danas dosegle iznos od 118,55 dolara za barel na londonskom tržištu, što je rast od 2,53 posto u odnosu na prethodni dan. Na američkom tržištu barel je poskupio 1,95 posto, na 114,32 dolara.

Nije dobra vijest ni da je dolar ojačao prema košarici valuta drugi dan zaredom. Stoga prema trenutačnom stanju stvari, kažu naši sugovornici iz naftne industrije, i ako se ovaj trend nastavi, može se očekivati da će sljedeći utorak opet porasti cijene goriva u Hrvatskoj. Dizel bi, primjerice, kažu, prema sadašnjem stanju stvari, poskupio kunu. No napominju da treba pričekati i vidjeti kako će se situacija razvijati do kraja tjedna. Ističu da je za sprečavanje divljanja cijena goriva ključno zaustaviti rat u Ukrajini.

Naftni stručnjak Davor Štern podsjeća da ovotjedne cijene goriva u Hrvatskoj odražavaju cijenu nafte od prošlog tjedna, kad je iznosila 100 dolara po barelu. On smatra da je to korektno smanjenje premda, ističe, više cijene derivata nisu usko vezane uz cijenu nafte. Napominje da burze čine svoje i njihovo djelovanjemože nas ugroziti, kaže da bi bilo bi bolje bez njih, no navodno Europa ne dopušta izravne ugovore između proizvođača i potrošača tako da se i dalje moramo oslanjati na cijene koje se formiraju na burzi temeljem kladionica, ističe Štern.

Ovo što se sad događa rezultat je toga da je Europa u jednom suludom načinu da smanji troškove počela zatvarati rafinerije prije 10-15 godina, a Rusi su istodobno težili tome da ne izvoze sirovu naftu pa su gradili rafinerije, tako da je udio derivata iz Rusije u posljednjihh 10-15 godina znatno porastao. Ako stupi na snagu odluka EU da prekine uvoz naftnih derivata iz Rusije, to bi moglo povisiti cijene do neslućenih visina – upozorava Štern i dodaje da rafinerije u Europi ne mogu zadovoljiti potrošnju, a nedostajat će im i nafta iz Rusije, dok će nafta iz rafinerija s Bliskog istoka biti skupa.

S obzirom na ponovni rast cijena nafte, Štern kaže da možemo očekivati ponavljanje lošeg tjedna i poskupljenja koje će možda biti ipak nešto manje nego posljednji put zbog nove Vladine mjere ukidanja obveze miješanja biogoriva u dizel i benzin, javlja Večernji.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...