Ovo je 8 vrsta kalorične hrane koja vas neće zasititi niti zadovoljiti

Jeste li znali da dvije različite namirnice sa sličnom kalorijskom vrijednošću mogu pružiti različiti osjećaj sitnosti? I dok će vas jedna namirnica zasititi do sljedećeg obroka, druga bi vas mogla ostaviti gladnima.

Većina kalorija koje konzumiramo tijekom dana trebalo bi dolaziti iz hranjivih namirnica koji opskrbljuju tijelo važnim nutrijentima, ali i koji zadovoljavaju glad kako bismo izdržali do sljedećeg obroka. Znate li koje su to namirnice koje ne pružaju odgovarajući osjećaj sitosti?

Istraživanja su pokazala da će namirnica biti zasitnija što je manje procesirana. S druge strane, iznimno procesirane namirnice imaju suprotni efekt na ljudski organizam.
U procesu prerade hrane namirnica se transformira iz njezinog prirodnog oblika.

Iznimno obrađena hrana često uzima elemente iz namirnice poput masti, škroba i šećera i kombinira ih s umjetnim sastojcima, bojama, stabilizatorima i konzervansima kako bi stvorili novi proizvod koji je oku i nepcu privlačan.

Iako nijedna hrana nije potpuno loša, dobro je znati što jedemo i u kojim količinama. Ovu bi vrstu hrane trebali konzumirati u umjerenim količinama, odnosno ona bi trebala zastupati manji postotak pojedenih kalorija u danu.

Peciva i kolači

Peciva i kolači su obično puni rafiniranog šećera, brašna i masnoća zbog čega i manja količina ima mnogo kalorija. Istovremeno, ne zasićuju na duže vremenske periode.

Primjerice, kroasani su jedna od one hrane koja slabo zasićuje, a iznimno je kalorična. Sto grama kroasana ima nešto više od 400 kalorija.

Kada birate hranu iz ove kategorije, tražite peciva i kolače koji su napravljeni sa što je moguće manje sastojaka, a po mogućnosti od cjelovitih žitarica koje imaju više prehrambenih vlakana i proteina.

Industrijski slatkiši

Jeste li primijetili kako možete pojesti cijelu vrećicu slatkiša, a da se ne osjećate sito? Visok postotak šećera, rafinirana ulja i umjetni dodaci koji se mogu naći u većini slatkiša – poput bombona, keksa i čokolada – čine ovu kategoriju hrane iznimno kaloričnim, ali nedostatnom kada je u pitanju osjećaj sitosti, ali i nutrijenti.

Žitne pahuljice

Kada kažemo žitne pahuljice (eng. cereal) prvo pomislimo na šarene kutije pune slatkih proizvoda koje se miješaju s mlijekom, a najčešće jedu za doručak. Iako se ovi proizvodi rade od cjelovitih namirnica poput zobi, ječma, pšenice i riže u procesu obrade dodaju im se masti i šećeri koje povećavaju kalorijsku vrijednost, a smanjuju osjećaj sitosti nakon konzumacije. Jedite ih umjereno, a prednost uvijek dajte manje procesiranim proizvodima poput zobenih pahuljica.

Čips

Čips je najbolji primjer kako se u procesu industrijske proizvodnje niskokalorična i zasitna namirnica može pretvoriti u visokokalorični proizvod od kojeg se ne možete nikada najesti. U 100 grama krumpira nalazi se oko 80 kalorija, dok ista količina čipsa ima između 550 i 600 kalorija.

Krekeri

Krekeri su još jedna iznimno procesirana namirnica s malo hranjivih tvari. U njima gotovo da nema vode, prehrambenih vlakana niti proteina. S druge strane imaju mnogo soli i rafiniranih masnoća koje ih čine vrlo kaloričnima. Kada se zaželite krekera birajte proizvode napravljene od cjelovitih žitarica.

Sušeno voće

Ako tražite alternativu slatkišima, sušeno voće bez dodanog šećera je izvrstan odabir. Ono ima prehrambena vlakna, mnoge vitamine i minerale koje su dobre za ljudsko tijelo. No zašto bismo ga trebali jesti u umjerenim količinama? Tijekom procesa sušenja voća smanjuje se količina vode u namirnici, a povećava se njegova kalorijska vrijednost. U 100 grama svježe šljive, primjerice, nalazi se oko 45 kalorija, a u istoj količini sušene šljive četiri do pet puta više kalorija.

Voćni jogurti

Jogurt može biti izvrstan izvor bjelančevina koji daje energiju za obavljanje svih radnih zadataka. No, kada kupujete jogurt, važno je čitati deklaracije. Neki voćni jogurti su prepuni dodanog šećera i umjetnih zaslađivača što povećava njihovu kalorijsku vrijednost, a smanjuje osjećaj sitosti nakon konzumacije. Iz tog razloga najbolje bi bilo izbjegavati voćne jogurte, a prednost dati običnom jogurtu punom proteina u koji ćete samostalno dodati svježe komadiće voća.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Preuzmite naše aplikacije za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Jutarnja kronika dostupna je i na svim ovim sjajnim podcast platformama:

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...