Može li se u Hrvatskoj pojaviti tornado? Klimatolog Orlić: “Nažalost, izgledno je…”

Dobar dio Hrvatske ponovno se našao na udaru grmljavinskog nevremena, obilne kiše, praćene tučom i jakim vjetrom. O klimatskim promjenama za Novu TV govorio je akademik i klimatolog Mirko Orlić.

Uoči razgovora, pojašnjeno je kako uopće nastaje tuča.

Kod vertikalnog dizanja vlažnog zraka u olujnom oblaku, zrak se hladi, vlaga se kondenzira, a zračna masa zgušnjava i još diže u vis. Tuča se stvara brzim nakupljanjem molekula vodene pare na sičućne čestice prašine, čađe ili peluda, a na svom putu zrno se u vrtložnim strujama često sudara s drugim ledenim zrnima stvarajući tako još veće zrno leda koje naposljetku postane preteško i pada na tlo.

Zanimljivo – što je zrno tuče manje, ona je pravilnijeg oblika, a što je veće, ima više šiljaka i nepravilnih izbočina pa je time i opasnija pri padu.

Dok su na sjeveru zemlje ovih dana zabilježene kuglice leda veličine jabuke, najveća ikad uočena bila je podno Himalaje i bila je veličine nogometne lopte.

Osvrnuvši se na ekstremne vremenske uvjete i promjenu vremena, Orlić je odgovorio na pitanje hoće li takve promjene biti sve češće.

‘To sve ovisi o nama. Takve ekstremne situacije povezane su s globalnim zatopljenjem. U zadnjih deset godina sve su najtoplije godine. Što će biti u budućnosti, ovisi o tome kako ćemo mi utjecati na to zatopljenje. Ako ljudi smanje utjecaj na emisiju stakleničkih plinova, takvih će pojava biti manje. Ako ne smanje, bit će ih više”, rekao je Orlić u Dnevniku Nove TV.

Dodao je kako postoje optimistični i pesimistični scenariji. “Prema optimističnima bili bismo tu negdje gdje smo sada, a prema pesimističnima znatno lošiji”, pojasnio je Orlić.

Pojasnio je Orlić i koliko je izgledno da se kod nas pojave ekstremi kao što je tornado. “Nažalost, izgledno je. Bilo ih je i prije. Tornada postoje i ona će se pojavljivati. Ono što je ključno pitanje jest koliko često. Prelimarne analize pokazuju da je globalno zatopljenje utjecalo na povećanu čestinu takvih pojava. Moglo bi ih češće biti i kod nas”, rekao je Orllić gostujući u Dnevniku Nove TV.

Meteorolozi najavljuju još jednu od najtoplijih godina. Posljednjih sedam godina bilo je najtoplije, pa se postavlja pitanje što su ljudi učinili klimi.

“Deset najtoplijih godina su sve one koje su bile iza 2010. godine. Što smo mi učinili? To je emisija stakleničkih plinova. Dijelom je to posljedica čovjekovog djelovanja. Kako će to dalje izgledati, ovisi o budućoj emisiji”, poručio je Orlić.

Kada je riječ o globalnom problemu, ističe Orlić, moglo bi se racionalnije koristiti fosilna goriva i koristiti obnovljive izvore energije.

“Vidjeli ste da se zbog rata sve više govori o utjecaju fosilnih goriva na mogućnost da neke zemlje ucjenjuju neke druge zemlje. Izgleda da politika i rat kao nuspojavu imaju nešto što ide u prilog toj kontroli klimatskih promjena”, pojasnio je Orlić.

Ako se odlučimo na to da se okrenemo obnovljivim izvorima energije, kaže Orlić, pomoći ćemo da klimatske promjene budu blaže. “Istovremeno ćemo biti manje ovisni o drugim zemljama”, rekao je.

Politički je problem što konsenzusa na globalnoj razini nema. “Puno je obećanja na raznim sastancima, ali ne vidi se baš puno efekta. Mislim da i neće biti pomaka dok se ne razvije način da se kontrolira emisija pojedinih zemalja. Dok je to na bazi toga da ljudi nešto obećaju, pa onda to naprave ili ne naprave, dotle će pomaci biti mali. Mislim da će stvari biti bolje onog trenutka kada se budu mogli penalizirati oni koji ne poštuju obećanje”, istaknuo je Orlić.

Orlić je rekao kako trenutno ima neutralan stav te da mu se čini kako se do sada nije postiglo puno u međunarodnim dogovorima.

“Kada je riječ o ozonu, razvijena je tehnika dijagnosticiranja problema. Primijećeno je prije par godina da se tu dogodio poremećaj. Ljudi ne slijede dogovor koji to regulira. Nakon par godina analiza, pokazalo se da emisija dolazi iz Kine. Čak se zna i iz kojeg dijela Kine. Nakon par godina to se lijepo spontano sredilo”, rekao je Orlić.

Zaključio je kako je dobro da se radi na dijagnosticiranju te da se obveze koje zemlje preuzimaju doista i provjeravaju, piše Dnevnik.