Iako je prošle godine gotovo polovina sedmaša imala odličan opći uspjeh (od 4,5 naviše), nacionalni ispiti iste generacije (sada) osmaša pokazuju da je njihovo znanje iz hrvatskog (46,39 posto), matematike (51,65 posto), fizike (58,17 posto), kemije (60,60 posto) i biologije (51,57 posto) tek na osnovnoj razini. U prijevodu, to su dvojke dovoljne za prolaz.
Naprednu razinu, koja bi se poklapala s najvišim školskim ocjenama, u ovim predmetima postiže tek između 0,5 (biologija) i 6,6 (kemija) posto ispitanih osmaša.
Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) koji je proveo ove standardizirane ispite, za Telegram kaže kako su rezultati pokazali stvarno stanje postignuća učenika jer su se ispiti pisali u komotnijim uvjetima – nisu bili za ocjenu niti će utjecati na zaključne ocjene.
Napominje da svakako valja uzeti u obzir činjenicu kako su na postignuća ovogodišnjih osmaša značajno utjecale protekle dvije i pol godine opterećene pandemijskom nastavom te dugotrajan štrajk prosvjetara s kraja 2019. Osvrće se i na upadljiv disbalans daleko boljih školskih ocjena i postignuća ostvarenih na nacionalnim ispitima. Takvi bi uvidi i u ovom slučaju, kaže šef NCVVO-a, trebali poslužiti obrazovnim institucijama za promjene i pomake, ali i za kreiranje politika obrazovnih vlasti.
Iz resornog Ministarstva znanosti i obrazovanja može se, pak, čuti kako je za konkretne zaključke i akcije potrebno pričekati da se nacionalni ispiti provedu na čitavoj generaciji petaša i osmaša. Ove godine, naime, u svibnju su pilot-nacionalne ispite pisali osmaši iz 81 osnovne škole, a u listopadu će im pristupiti otprilike isto toliko učenika petih razreda. Iduće godine na proljeće na redu je kompletna generacija osmaša, a ujesen 2023. cijela generacija petaša.
Bez obzira na to, i iz ovih ispita već sada strše podaci o nerealnim školskim ocjenama, kakve iščitavamo i iz rezultata državne mature te iz statistike svake od školskih godina. Na primjer, učenici su iz hrvatskog jezika na A razini mature prošle godine ostvarili prosječnu ocjenu 2,98 (B razina 2,27), a istovremeno su iz hrvatskog jezika na kraju 4. razreda srednje škole imali prosječnu zaključnu ocjenu 3,68 (u 8. razredu 4,11). Prosječna ocjena iz fizike na maturi prošle je godine bila 2,37, no na kraju 4. razreda srednje, učenicima je u svjedodžbama prosječno bila upisana četvorka.
Generacija ovogodišnjih osmaša, prošle je godine na kraju sedmog razreda imala 15,58 posto superodlikaša (petice iz baš svih predmeta), a gotovo polovina prošlogodišnjih sedmaša imala je prosjek 4,5 ili više. Pokazuje se da su u osmom razredu – na netom napisanim i obrađenim nacionalnim ispitima koji obuhvaćaju gradivo prethodne četiri godine – većinom tek na osnovnoj razini postignuća iz svih predmeta koje su pisali.