Astrofizičar o Jamesu Webbu: Impresivno. Zapitaš se kako to uopće funkcionira

U Tajnama svemira na N1 televiziji gostovali su teorijski astrofizičar Andrej Dundović i astronom Ante Radonić. Komentirali su fotografije koje je poslao najveći teleskop na svijetu James Webb.

“James Webb nam omogućava najdublji pogled u dubinu svemira. On je ipak daleko osjetljiviji od Hubble teleskopa. Ima i primarno zrcalo promjera 6 i pol metara”, rekao je Radonić.

Kaže daje posebno važno da se udaljeni objekti mogu vidjeti infracrveno, prenosi Index.

“Tako možemo vidjeti mjesta gdje se dan danas rađaju nove zvijezde. Hubble teleskop je malo prodirao u infracrveno, a James Webb ide do 28 mikrona. To je velika stvar. On će nam pokazati stvari koje nitko drugi ne može”, rekao je.

“Čovjek se pita kako to sve funkcionira uopće”

Dundović kaže da je teleskop “uistinu impresivan”. “Svu tu opremu tako montirati i lansirati raketom… čovjek mora skinuti kapu. Čovjek se pita kako to uopće funkcionira kada u svakodnevici jednostavnije stvari ne funkcioniraju”, rekao je Dundović.

Navodi da je “znanost spora”, a bilo je i teleskopa između Hubblea i James Webba. “Mene ne zanimaju fotografije. Zanima me kako su ih obojili, jer infracrveni spektar mi ne vidimo”, rekao je Dundović.

Komentirao je pojam reionizacije svemira:

“Svemir je i naše perspektive statičan. To je mislio i Einstein. Međutim, Edwin Hubble je dokazao da se svemir širi i da nije statičan. Međutim, kad smo saznali da se svemir širi, saznali smo da ima i svoju dinamiku. To je upravo ono što nas kao astrofizičare zanima. Znamo da je svemir trajao prije, ali znamo i da je u jednom trenutku prije 13 milijardi godina krenuo iz vruće kaše. Najdalje što možemo vidjeti prošlost svemira je pozadinsko kozmičko zračenje. Tako možemo dalje pratiti evoluciju svemira”, rekao je.

Radonić je komentirao mogućnost da James Webb otkrije planet sličan Zemlji.

“Teško je reći jer još nismo otkrili planet da je u pravom smislu sličan Zemlji. Ako je on sada istraživo atmosferu planeta koji je udaljen nekoliko tisuća svjetlosnih godina, pogotovo će moći istraživati planete koji su na desetak godina svjetlosti. Očekujemo bogate rezultate na temu što sve sadrže atmosfere tih planeta. Znamo da su ti egzoplaneti strahovito različiti i teško je reći hoćemo li naći jedan sličan Zemlji”, rekao je Radonić.

Komentirali su i fenomen kozmičkih zraka.

“Sigurno je da kozmičko zračenje utječe na našu elektroniku. Kako mi imamo bitove, odnosno nule i jedinice u našim računalima, tako kozmička zraka može udariti u računalo i promijeniti nulu u jedinicu”, rekao je Dundović.

Kaže da neutroni nisu problem jer se oni raspadaju. “Vrijeme života neutrona je 11 minuta, a kozmičke zrake nisu napravljene od neutrona nego od nabijenih čestica”, rekao je.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Ne zaboravite i preuzeti našu aplikaciju za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...