Danas stiže tektonska promjena, kraj je ere jeftinog novca: Stručnjak objašnjava što to znači za sve one s kreditima

Karte će se danas ponovno promiješati: Europska središnja banka (ESB) bi trebala povećati kamatne stope, a očekuje se da bi to povećanje moglo premašiti planiranih četvrtinu boda, i to dvostruko.

Europska središnja banka (ESB) danas bi trebala povećati kamatne stope, a očekuje se da bi to povećanje moglo premašiti planiranih četvrtinu boda, i to dvostruko. Dođe li to toga, to bi značilo da ESB odstupa od svojih lipanjskih smjernica i pokazuje težnju za velikim rastom kamatnih stopa. Inače, ovo je prvi put u više od deset godina da ESB podiže kamatne stope s njihove rekordno niske razine. Samo za usporedbu, američki FED to je učinio već nekoliko puta do sada, što je kulminiralo povećanjem od 0.75 postotn prošlog postotnog boda prošlog mjeseca.

Klasična je to ekonomska mjera za suzbijanje trenda pada vrijednosti novca. U periodima inflacije, novac gubi na vrijednosti, pa centralne banke poput FED-a i ESB-a, reagiraju podižući kamatnu stopu. Tada novac postaje skuplji za komercijalne banke koje ga posuđuju uz veću kamatnu stopu, a samim time poskupljuju i krediti za građane i biznise. Kraj ere jeftinog novca najavljuje se već neko vrijeme, a ukoliko bismo tražili datum tog kraja u Europi, to bi bi bio današnji 21. srpnja.

Što to znači za Hrvatsku, kamatne stope u našoj zemlji, građane koji otplaćuju kredite, ali i za hrvatsko gospodarstvo, za Net.hr pojasnio je ekonomski stručnjak Mladen Vedriš.

Vedriš kaže da je podizanje kamatnih stopa od strane ESB-a neizbježno te pojašnjava kako je ono prije svega posljedica pandemije, tijekom koje je u opticaj došla velika količina novca i potaknula inflaciju. Već tada, bitka za očuvanje gospodarstva znatnim je dijelom vođena kroz monetarnu politiku pa je tako američki FED krenuo s podizanjem kamatnih stopa. ESB je oklijevao, dajući prednost oporavku krhkog europskog gospodarskog rasta. Međutim, dogodilo se nešto što nitko nije očekivao – invazija na Ukrajinu.

Pandemijski porast cijena ubrzan energetskim porastom cijena

“Nakon agresije u Ukrajini cijene su podivljale zbog udara na energente. Kriza energenata je drastično povećala njihovu cijenu, a to se prenijelo na porast cijena drugih artikala široke potrošnje. Tako je prvi pandemijski porast cijena ubrzan drugim porastom”, pojašnjava Vedriš, a kao primjer ovakve kombinacije nacionalnih i globalnih uzroka navodi i porast cijena građevinskog materijala u Hrvatskoj, koji je već bio nastupio uslijed potrebe sanacije štete uzrokovane potresima. Međutim, upozorava Vedriš, iako je reakcija ESB-a očekivana, nije za očekivati da se inflacija može svladati samo monternim mjerama.

“Ukoliko se ne osigura kakva-takva stabilnost energetskog tržišta, teško je očekivati da se inflacija može svladati monetarnim mjerama”, kaže.

Europska komisija jučer je stoga, suočena s opasnošću daljnjeg smanjenja dotoka plina iz Rusije, već predstavila plan štednje koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto tijekom sljedećih osam mjeseci. Na taj način poduzeli bi se nužni koraci kojima se smanjuje rizik i trošak za Europu u slučaju daljnjih poremećaja u isporuci plina.

Međutim, što sve ove vijesti znače za hrvatske građane i gospodarstvo?

Rast kamata ne bi trebao uzdrmati pozicije dužnika

“Za hrvatske građane koji imaju kredite uz promjenjivu kamatu to predstavlja rizik povećanja mjesečne rate kredita, ali ne očekujem da će porast kamata biti toliko drastičan da bi uzdrmao pozicije dužnika. Bit će savladiv. Na građane koji su u zadnje vrijeme uzimali kredite uz fiksne kamatne stope tijekom duljeg razdoblja ovo ne bi trebalo imati utjecaja.

Što se tiče snabdijevanja plinom, Hrvatska nije toliko ugrožena jer će plin stizati stizati preko LNG terminala. Ostaje pitanje pod kojim uvjetima i po kojim cijenama ćemo ga kupovati jer se više od 70 posto terminala nalazi u zakupu. Za očekivati je da ćemo preko LNG-a moći kupiti plin od Mađarske, koja se osigurala u dogovoru s Rusijom”, kaže Vedriš ali dodaje da je ozbiljnije pitanje, je li Hrvatska u cjelini spremna nositi se s ovom krizom?

Naime, na porast cijena znatno utječe i oskudica prehrambenih proizvoda, a kod nas specifično, udar na cijene je nešto veći zbog sezone i povećanja turističke potrošnje. Građani će se spontano pripremiti na sve što slijedi naprosto tako što će više budžeta izdvajati za hranu, režije i gorivo, a odlagati ulaganja u trajna potrošna dobra iz “drugog kruga” djelatnosti. Međutim, na dugi rok to ugrožava djelatnosti koje također imaju svoje proizvođače i ovise o tržištu stoga, postavlja se pitanje što Vlada može učiniti kako bi pomogla gospodarstvu?

“Može smanjiti fiskalni ugriz – poreze, doprinose, trošarine – ali i zaustaviti piramidu građenja cijena jer porast cijena povećava pritisak na plaće. Upravo imamo situaciju s kontrolorima leta. Oni koji mogu sada će razumljivo tražiti da se inflacija kompenzira pa se tako otvara mogućnost da se prolazna inflacija pretvori u sustav koji sam sebe polako hrani jer, i povećanje plaća povećava udar na cijene”, pojašnjava Vedriš te kao primjer dobre prakse navodi mjeru koja je uvedena tijekom pandemije, kada je država s 4 tisuće kuna po zaposleniku sačuvala dio radnih mjesta i dio tvrtki koje te ljude zapošljavaju.

‘Ne možemo samo svakih 15 dana objaviti cijene goriva’

Vedriš dodaje da su hrvatski građani vrlo ranjiva skupina, gledamo li BDP po glavi stanovnika. Naime, kako je za Net.hr nedavno podsjetio i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić, BDP u Hrvatskoj iznosi 12 tisuća eura po glavi stanovnika. Samo za usporedbu, u Europskoj uniji je 20 tisuća, a među razvijenijim državama i preko 40 tisuća eura po glavi stanovnika. To, ukratko, znači da je poskupljenje energenata u Hrvatskoj za kunu do dvije puno veći udar na standard građana nego što je povećanje za jedan do dva eura u Europi. Nastala situacija stoga je, smatra Vedriš, prilika da se donesu konkretnije i kompleksnije mjere, kao i da se pokrenu investicije u sektoru koji je izravno povezan s cijenama hrane, a ne traži velika ulaganja u razvoj – u poljoprivredi.

“S dobrim paketom mjera u razdoblju od šest mjeseci do godinu dana može se očuvati i dodatno razviti dio kapaciteta. Tako bi nam hrana i energetika bili dostupni. Potrebno je početi hitno i kompleksno djelovati. Ne može se samo svakih 15 dana objaviti cijene goriva niti pozivati na neki paket mjera od 4 do 5 milijardi kuna od prije četiri mjeseca. Ekonomija smo ovisna o turizmu, ali ovisimo i o geopolitičkim okolnostima. Sada je prilika da kroz EU fondove to promijenimo – ne na način da smanjimo turizam već da počnemo više ulagati u druge sektore, da promijenimo tu strukturu ekonomije, ali i da dugoročno gledamo u kojem smjeru ide svijet, od klimatskih promjena nadalje”, kaže Vedriš.

Ulazak u eurozonu nije cilj već prilika

Na pitanje koliko će se gospodarska situacija u drugim europskim zemljama, primjerice u Njemačkoj, preliti na nas, Vedriš kaže da je Hrvatska općenito malo uključena u međunarodnu razmjenu, za razliku od zemalja poput Mađarske, Češke ili Poljske, koje se u većoj mjeri oslanjaju na njemačko gospodarstvo.

“Utoliko smo nešto manje ranjivi na tržišne udare. Međutim, otvara se pitanje što će euro, kao stabilna valuta, učiniti za konkurentnost našeg gospodarstva? Sav teret se sada prenosi na fiskalnu politiku i na kvalitetu poslovnog okruženja, koja utječe na ekonomiju. To je kvaliteta javnih servisa, uprava i korištenje EU fondova. Da biste izvozili, prvo morate imati uređenu državu gdje javna uprava funkcionira, gdje se ne oteže s davanjem suglasnosti i gdje pravosuđe ne oteže sporove 14 godina. To je temelj, a nove investicije i tehnologije su nadogradnja”, kaže Vedriš te dodaje da ulazak u eurozonu “nije cilj sam po sebi već prilika koja pretpostavlja da je kvaliteta javnih investicijskih politika slična onima u drugim, vodećim, zemljama eurozone”.

“Ako nije tako, to je kao da se natječete u nogometnoj ligi gdje imate ista pravila i dresove, ali ne i kvalitetne igrače. Uvođenje eura je imperativ za provođenje reformi na koje smo zaboravili”, kaže ekonomski stručnjak te napominje da euro sam po sebi neće učiniti mnogo, ako nedostaje proaktivnosti u provođenju investicijske politike.

“Grčka je u eurozoni duže od nas, ali to je nije spriječilo da uđe u duboku ekonomsku krizu”, znakovito podsjeća Vedriš za Net.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Ne zaboravite i preuzeti našu aplikaciju za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...