Rat u Ukrajini natjerao je većinu država da propitaju stanje svojih robnih zaliha te da krenu u njihovo obnavljanje ili pojačavanje, posebice kad su u pitanju osnovne prehrambene namirnice. Dio je država otišao i korak dalje, pa su donosile odluke o zabrani izvoza određenih proizvoda.
Primjerice, susjedna je Srbija u ožujku zabranila izvoz pšenice, brašna, kukuruza, suncokretovog ulja. Nedavno je donijela odluku o privremenoj zabrani izvoza dizela, a i u Srbiji i u BiH je donesena odluka o zabrani izvoza drva i peleta. Hrvatska vlada nije posezala za takvim potezima, koliko se zna nije ih ni razmatrala, a dosad se unatoč crnim prognozama nije dogodio nikakav poremećaj u opskrbi, piše Novi list.
Trgovine u Hrvatskoj zasad ne oskudijevaju u robi, a za razliku od vremena kad su na snazi bile najjače epidemiološke mjere, građani su nakon početka ruske agresije u Ukrajini znatno manje popunjavali kućne zalihe. Možda zato što su se u pandemiji uvjerili u solidnu opskrbu ili zato što im nagli rast cijena ne ostavlja prostor za financiranje zaliha.
Zato je država s dvije odluke u veljači i ožujku odlučila izdvojiti gotovo ukupno 595 milijuna kuna za nabavu osnovnih prehrambenih namirnica. U svibnju je rebalans proračuna pokazao da je za popunjavanje zaliha država, što uključuje i ove dvije odluke, izdvojila dodatnih 697 milijuna kuna, a što je u nekoliko mjeseci od prvih odluka napravljeno po pitanju »pojačavanja » zaliha osnovnih prehrambenih proizvoda, odgovorilo nam je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.
– Do sada je utrošeno gotovo 80 milijuna kuna za nabavu trajnog mlijeka, svinjskog mesa, mesnih konzervi, ribljih konzervi, rafiniranog suncokretovog ulja, tjestenine, spremnika za vodu i kreveta s madracima, odgovorili su iz Ministarstva gospodarstva prije nekoliko dana. To znači da je od ukupnog iznosa namijenjenog obnavljanju zaliha dosad potrošen tek manji dio, tek petnaestak posto.
Iz Ministarstva najavljuju i da je nabava osnovnih žitarica u tijeku, a Vlada je u odgovoru na zastupničko pitanje Domagoja Hajdukovića na sjednici u četvrtak kazala da je u postupku realizacije nabava pšenice, a u pripremi su i »nabave kukuruza, sjemenskog kukuruza, sjemenske pšenice i pilećeg mesa u živom«.
Na pitanje koliki dio potrošnje pokrivaju zalihe primjerice žitarica ili mlijeka, iz Ministarstva gospodarstva su odgovorili da su »trenutačne količine žita i mlijeka u robnim zalihama, uz racionalnu potrošnju, dostatne za 60 dana«. Uz to, Hrvatska bi prema domaćim i europskim regulativama na zalihama trebala imati i nafte i naftnih derivata dostatnih za 90 dana potrošnje.
Pred Hrvatskom je tako najveći dio nabave robe za zalihe i to u trenutku dok cijene svih osnovnih proizvoda i dalje rastu, pa će novac koji je Vlada oslobodila sigurno sada vrijediti manje nego u veljači, ožujku ili svibnju, što znači da će država za njega moći nabaviti i manje roba. No, iako cijene, primjerice, svježeg mesa ili mlijeka rastu na mjesečnoj ili tjednoj razini, odluka da se sada krene u nabavu žitarica je logična. Prvenstveno zato što Hrvatsku tek očekuje žetva pšenice i razumljivo je da Vlada za robne zalihe želi nabaviti pšenicu iz ovogodišnjeg uroda.
Očekuje se da će urod pšenice biti nešto lošiji nego lani i to za 15 posto, kao i u većini europskih zemalja, što je posljedica suše, ali je u Hrvatskoj ove godine zasijano više pšenice i žetva bi trebala donijeti oko milijun tona, što je i dvostruko više od hrvatskih potreba.
Ne čudi stoga što se u prvim kotacijama prije žetve nudi niža otkupna cijena nego na svjetskim burzama, odnosno ta cijena je niža od 20 do 40 lipa po kilogramu. Razlog je to za nezadovoljstvo poljoprivrednika, ali ako se takve cijene zadrže, država bi mogla profitirati od toga što je sačekala novu žetvu za nabavu pšenice za robne zalihe. No, ako poljoprivrednici procijene da ponuđene cijene ne čine isplativom sjetvu, pitanje je hoće li i dogodine zasijati iste količine.