Jadransko more se ludo grije; Znači da dolaze opasne ribe i morski psi – lako moguće!

Posljednjih dana na Jadranu se mjere izuzetno visoke temperature mora. One su očito posljedica klimatskih promjena i ekstrema koji s njima postaju sve učestaliji. Dok brojnim turistima toplo more može goditi, nameće se pitanje kako će se zagrijavanje mora odraziti na životne vrste u Jadranu.

Morski biolog Petar Kružić s Biološkog odsjeka u Zagrebu kaže da su visoke temperature mora kakve se bilježe posljednjih dana u Jadranu primarno posljedica iznadprosječno toplog vremena u lipnju, a pogotovo nedavnog toplinskog vala.

“Temperatura mora raste kako raste temperatura zraka, iako na temperaturu mora djeluju i drugi čimbenici poput strujanja mora, vjetrova i padalina. Temperatura mora prošle godine u ovo vrijeme nije bila toliko visoka jer je i temperatura zraka bila niža. To su temperaturni ekstremi koji su se i u prošlosti javljali, ali su zadnjih dvadesetak godina sve češći”, kaže Kružić za Index.

Cvjetanje mora

Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže da su se ove godine već početkom lipnja u površinskim vodama Jadrana mjerile temperatura iznad 25℃ u priobalnim područjima te 23-24℃ na otvorenom moru, dok su 15-ak dana ranije bile za 3-4℃ niže.

“No i to su isto bile prilično visoke vrijednosti za to razdoblje. Takvo naglo zatopljenje uzrokovalo je i povećano cvjetanje mora, kako na površini, što je bilo vidljivo i golim okom, tako i u dubljim slojevima mora, što je uzrokovalo štete i neugodnosti lokalnim ribarima, budući da su mreže bile pune sluzi”, kaže Dunić.

Jadran postaje sve slaniji

Osim povećane temperature mora, dodatna pojava koja se uočava posljednjih godina jest porast saliniteta, kako na površini tako i u dubljim slojevima Jadrana.

“Naime, zadnjih godina, posebice od 2017. godine, bilježe se pojačana sušna razdoblja, što uzrokuje povećanu evaporaciju mora koja za sobom ostavlja iznimno slani površinski sloj Jadrana. U nekim dijelovima Jadrana izmjereni salinitet bio je veći od 39, što je vrlo visoka vrijednost. Jedan od načina da se snizi slanost mora je unos svježe vode u more putem rijeka.

No globalnim zatopljenjem smanjio se i obujam ledenog pokrivača, posebice zbog smanjenih zimskih oborina, te je unos slatke vode snižen. Dodatno, kako je zabilježena cirkulacija u sjevernom Jonskom moru generalno ciklonalna u posljednje vrijeme, vodena masa koja ulazi u Jadran je slanija i toplija, što utječe na povišeni salinitet i u dubljim slojevima”, tumači Dunić.

No postoji još jedan faktor koji utječe na termohalino stanje Jadrana, odnosno na temperature i salinitet, posebice u dubljim slojevima, a to su karakteristike vodenih masa koje ulaze u naše more kroz Otrantska vrata.

“Dok u sjevernom Jonskom moru prevladava ciklonalna cirkulacija, dosta toplija i slanija vodena masa s istoka Sredozemlja ulazi u Jadransko more, te tih godina bilježimo povećane vrijednosti temperature i saliniteta u srednjim slojevima. Ove godine, kao i nekoliko prethodnih, sjeverno Jonsko more je generalno u ciklonalnoj vrtnji, a ta slanija i toplija morska voda vrlo vjerojatno dodatno utječe i na spuštanje termokline u moru.”

Klimatolog Ivan Güttler iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) kaže da klimatski modeli jasno pokazuju da će jug Europe postajati sve suši, posebno ljeti uz obale, dok će sjever Europe postajati sve kišniji..

„Granica tih područja prelazi negdje preko Hrvatske“, kaže Güttler.

Hrvatski oceanograf Mirko Orlić ističe da voda nastala pojačanim otapanjem ledenjaka zbog zagrijavanja neće moći nadoknaditi manjak vode koji će se zbivati zbog povećanog isparavanja, piše Index.

More se zagrijava na sve većim dubinama

S rastom globalne temperature zraka, more apsorbira sve više energije. U prošlosti se to ponajprije očitovalo u gornjim slojevima mora, u vidu porasta površinske temperature mora.

Prema podacima s posljednjeg krstarenja koje je proveo Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu trenutno su zagrijani površinski slojevi do dubine između tri i šest metara u priobalnom području te između 10 i 15 metara dubine na otvorenom moru .

“Termoklina, granica gornjeg toplog dijela i donjeg hladnog dijela mora, do listopada će se pomicati sve dublje, možda čak do 50 metara dubine. Prije 30 i više godina ta je granica bila oko 25 metara dubine. Bilo je anomalija temperature mora i ranije, ali ne kao danas”, ističe Kružić.

Dunić ističe da danas postoje područja, primjerice u suptropskom sjevernom Atlantiku, koja imaju generalni porast temperature, ne samo u vidu sezonskog povećanja, i to u dubljim slojevima, čak na 700 metara dubine.

“Ukoliko globalna temperatura, a time i energija zraka, bude i dalje abnormalno rasla, možemo očekivati još veću apsorpciju te energije u more, čime bi se područje termokline, posebice jesenske, spuštalo u sve dublje slojeve. Isto vrijedi i za naš Jadran”, kaže Dunić.

Na koje organizme i na koje načine to može negativno utjecati?

U Jadranskom moru posljednjih se godina uz više temperature također bilježe i susreti s organizmima uvezenima iz toplijih mora.

Kružić kaže da promjene djeluju na sve morske organizme, od fitoplanktona do kitova.

“Ipak, najviše stradavaju sesilni, odnosno zakorijenjeni organizmi, poput algi, spužvi, koralja, mahovnjaka. Ovi organizmi ne mogu pobjeći od pretoplog mora pa stradavaju kroz nekrozu tkiva ili nedostatak hrane. Najviše stradavaju organizmi koji žive na dubinama većim od 30 metara, gdje je more prije bilo hladnije s temperaturama do 15°C, dok se one danas penju i do 25°C”, kaže Kružić.

Pojave masovnog ugibanja sesilnih morskih organizama prvi put su uočene uz obale Španjolske, Francuske i Italije sredinom devedesetih. No nedugo nakon toga slično se počelo događati i u Jadranu.

“Ribe stradavaju u površinskim slojevima, najčešće zbog anoksije, odnosno manjka kisika, do koje dolazi zbog bakterijske razgradnje sluzi algi nakon cvjetanja koje se događa sada, početkom ljeta. U vrijeme toplijeg razdoblja dobar dio ribljih vrsta povlači se u dublje, hladnije more. Nerijetko se događa da ribari, kako bi ih mogli opasati mrežom plivaricom, bacaju dinamit u more, u kantama s pijeskom, da potonu. Riba nakon eksplozije pobjegne prema površini, gdje je ribari love, no pritom se stvara znatna šteta od eksplozija u podmorju, uz morsko dno”, priča nam Kružić.

Kakve nove organizme možemo očekivati s daljnjim zagrijavanjem mora?
Tropske vrste već su dulji niz godina prisutne u Sredozemnom moru, a u posljednje vrijeme sve više dolaze i u Jadran.

“Uz ovakve ljetne temperature mora to je postalo uobičajeno”, kaže Kružić.

“Recimo tropska papigača, Sparisoma cretense, koja je već 60-tak godina u Sredozemnom moru, do prije desetak godina bila je uglavnom vezana za južni dio Jadrana. Danas se tijekom ljeta može vidjeti čak i u sjevernom dijelu Jadrana. Ona je dobar primjer kako se vrste koje vole toplije more šire prema sjevernim dijelovima Sredozemnog mora. Doći će nam i mnoge vrste beskralješnjaka i riba, neke bezopasne, ali i neke opasnije za domaće vrste, pa čak i za čovjeka npr. riba fugu, Lagocephalus sceleratus ili riba lav, Pterois miles”, upozorava naš morski biolog.

Što će biti s cvjetanjem mora i postojećim vrstama? Hoće li izumrijeti?
Cvjetanje mora u Jadranu pojačava se iz godine u godinu.

No Kružić kaže da je tu više problem čovjek nego zagrijavanje mora, iako i ono pomaže.

“Rast fitoplanktona normalan je događaj u proljeće kad fitoplankton buja nakon što je zimsko vrijeme kroz miješanje stupca mora obogatilo more hranjivim solima. Cvjetanje mora je do prije dvadesetak godina bilo normalan događaj u sjevernom dijelu Jadrana zbog rijeke Po i u uvalama zbog kanalizacije. Danas je ono prisutno po cijelom Jadranu, čak i na otvorenom moru. Glavni krivci su kanalizacija, ilegalne septičke jame uz obalu, intenzivna marikultura pogotovo u kanalima, te u zadnje vrijeme nasipavanje plaža pod izlikom njihove nadohrane.

Ovim ilegalnim i primitivnim postupkom, u vrijeme prije sezone, u more se nasipava pretjerana količina zemlje umjesto šljunka, koja izaziva cvjetanje mora. Tako se stvaraju zemljom nasute plaže, a podmorje postaje pustinja. Tu najveću odgovornost snose inspekcije, ali i samo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. Sada se vidi kolika je ogromna greška bila ukidanje Ministarstva zaštita okoliša”, smatra Kružić.

Zbog svega navedenog neke vrste stanovnika Jadrana će izumrijeti.

“Mislim da će to primarno biti morske cvjetnice, koje znatno obogaćuju more kisikom. Njih uništava sidrenje i cvjetanje mora”, napominje Kružić.

Mogu li se organizmi uvezeni iz tropskih krajeva trajno naseliti kod nas?

Dobar dio organizama koji nam kroz Sueski kanal i Otrantska vrata stižu u Jadran tu će se trajno naseliti.

Kružić podsjeća na primjere iz prošlosti, kao što je kameni koralj Cladocora caespitosa, koji je primarno tropski koralj.

“On danas jedini gradi koraljne grebene u Sredozemnom moru, ali i u Nacionalnom parku Mljet. Ovdje ne mislim na velike nakupine dubinskih koralja na talijanskoj strani Jadrana, jer su tamo vrste koje ne žive u simbiozi sa zooksantelama poput Cladocore i tropskih koralja. Žalosno je da i ova vrsta pomalo izumire zbog previsoke temperature mora u Jadranu. Neke druge vrste bit će pak prisutne u Jadranu samo tijekom ljeta”, kaže Kružić.

Koji su takvi organizmi najveća prijetnja morskim organizmima u Jadranu, a koji ljudima?

Kružić upozorava da će nam u Jadran sasvim sigurno doći neke opasne vrste.

“Tu je već spomenuta riba fugu, koja je opasna jer u tijelu sadrži tetrodotoksin, iznimno opasan otrov, i riba lav, čije su bodlje otrovne. Ova zadnja je inače izuzetna delikatesa. Problem kod ribe lava je proždrljivost zbog koje je opasna za manje pridnene ribe, poput glavoča i babica. Mnogo tih malih riba su endemi Jadrana. Sve više dolaze nam i tropske alge, puževi i meduze, a doći će i morski psi. Jadran se zadnjih godina definitivno jako mijenja. Treba samo staviti masku i sve se jasno vidi”, kaže Kružić.

Što je po tom pitanju moguće učiniti, osim što treba pokušati usporiti klimatske promjene?

Netko bi mogao reći: pa što, Jadransko more će postati malo više nalik na tropska mora i to je sve.

No Kružić kaže da postoji velika opasnost da se, unatoč uvozu tropskih vrsta, bioraznolikost biljnog i životinjskog života u Jadranu značajno smanji.

“Primjer za takvu prognozu su tropske alge roda Caulerpa, koje prekrivaju morsko dno i guše druge sesilne vrste. Sada je već prilično izvjesno da klimatske promjene nećemo usporiti. To smo možda mogli prije, bar malo. Sad je već kasno.

Trebamo se prilagoditi, koliko to možemo. Sad je potrebno što manje dodatno opterećivati more, kroz kanalizaciju, bacanje otpada, preintenzivne marikulture, nasipavanje plaža zemljom, kroz masovni turizam te kroz betonizaciju obale. Sve to možemo obuzdati, samo je pitanje imaju li ljudi želju to zaustaviti.

Npr. nikako nisam protiv marikulture, ali kod nas se pretjeruje. Pogledajte samo otok Ravu i uzgajališta oko otoka. Razlika u podmorju prije desetak godina i danas je nebo i zemlja.

Ondje podmorje polako postaje pustinja. Zbog pohlepe nekoliko pojedinaca polako se uništava cijeli otok. Plaže treba urediti i prije sezone nadohraniti, ako je more odnijelo dio šljunka. No nadohrana plaža se ne radi tako da se nasipava građevinski otpad ili zemlja iskopana s nekog gradilišta jer ste je dobili besplatno.

Što se tiče betonizacije, imali smo negativan primjer španjolske obale. Nažalost, nismo ništa naučili i ponavljamo isto. Često se pitam zašto smo toliko primitivno društvo”, zaključuje razočarano naš morski biolog za Index.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Preuzmite naše aplikacije za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...