Teleskop James Webb još jednom oduševio poslanim fotografijama: Uživajte u pogledu na ljubičastu galaksiju Messier 74

Svemirski teleskop James Webb očarao je cijeli svijet prvim fotografijama dubokog svemira. No, to ne znači da je stao na onih nekoliko fotografija koje je NASA spektakularno predstavila prošlog tjedna.

Gotovo svakodnevno na Zemlju šalje nove spektakularne fotografije. I dok znanstvenici s posebnom pozornošću proučavaju svaku fotografiju, ostatak svijeta može se diviti ljepotama svemira koje je Webb uspio uhvatiti.

Jedna od takvih spektakularnih fotografija je fotografija spiralne galaksije Messier 74 koja je od Zemlje udaljena otprilike 32 milijuna svjetlosnih godina i često se spominje kao “školski primjer” spiralne galaksije. Radi se o galaksiji koja je sastavljena od rotirajućeg diska sa slabije vidljivom grupom zvijezda okupljenih oko nje, javlja Zimo.

Let's just see what JWST observed yesterday…
Oh, good god. pic.twitter.com/8UQWi2zPlR

— gbrammer (@gbrammer) July 18, 2022

Procjenjuje se da oko 60 posto galaksija u svemiru, uključujući i našu, spada u spiralne galaksije.

Fotografija koju je objavio Gabriel Brammer, profesor na Sveučilištu u Kopenhagenu, zaista oduzima dah. Snimljena je srednje infracrvenim instrumentom (MIRI) te pokazuje spiralne ruke garaksije u predivnoj tamno ljubičastoj boji. Treba istaknuti kako je fotografija dobila boju nakon obrade, jer su fotoni koje instrumenti teleskopa James Webb bilježe, zapravo nevidljivi ljudskom oku.

So when emission detected at these wavelengths is mapped onto an RGB scale that we can see, you end up with a lot of blue, a fair amount of red, and very little green — or purpley-pink! pic.twitter.com/ZbW4yySR2K

— Michael Merrifield (@AstroMikeMerri) July 19, 2022

Kako je pojasnio profesor astronomije sa Sveučilišta Nottingham, Michael Merrifield, objavljena fotografija spoj je tri različite fotografije koje je Webb poslao, a ljubičasta boja koja prevladava zapravo označava emisije PAH molekula.

U astronomiji je uobičajeno da se fotografije u boji sastoje od tri različite ekspozicije koje se dobivaju kroz filtere, u ovom slučaju fokusirane na 7,7, 10 i 11,3 mikrona. Te valne duljine su dio spektra kojim dominiraju emisije policikličnih aromatičkih hidrougljika (PAH), pojasnio je Brammer te dodao da kad se te valne duljine pretvore u RGB skalu koju ljudsko oko može vidjeti, dobije se ljubičasta boja koju možemo vidjeti na fotografiji.

Znanstvenici će vjerojatno ovu fotografiju iskoristiti kako bi bolje proučili galaksiju, a mi možemo jednostavno uživati u njenoj ljepoti.