Istraživanje pokazalo: Hrvatska je na 31. mjestu u svijetu po digitalnoj kvaliteti života

Surfshark obavlja istraživanje prema skoro istoj metodologiji i kriterijima digitalnu kvalitetu života (Digital Quality Life DQL) od 2019. godine, a svake godine istraživanje obuhvaća više zemalja. Surfsharkova studija se oslanja na nekoliko izvora podataka, uključujući Institut Portulans, Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a, Nationale de l’Informatique et des Libertés i Ookla’s Speedtest. Surfshark, proizvođač VPN-ova i drugog sigurnosnog softvera, ima sjedište u Litvi. Sada je podružnica drugog proizvođača VPN -a Nord Security.

Hrvatska napredovala 6 mjesta

Prema istraživanju za 2022. godinu, u kojem je obuhvaćeno 117 zemalja svijeta, većinu najboljih 10 zemalja svijeta po DQL je iz Europe, uz Izrael na 1., Japan na 8. i Južnu Koreju na 10. mjestu. Danska, koja je bila prva prethodne dvije godine, pala je na drugo mjesto.

DQI se temelji na nekoliko kriterija koje Surfshark kvantificira u konačni indeks. Svaki od pet faktora ima svoj rezultat. Kriterij priuštivosti interneta (dostupnost i cijena širokopojasnog interneta) Izraelu daje prednost nad ostalim zemljama jer je njegov indeks priuštivosti daleko najviši.

Hrvatska je u svijetu od 117 promatranih zemalja na 31 mjestu, što je rast u odnosu na 2021. godinu za 6 mjesta. Hrvatska je u Europi na 24. mjestu. Hrvatska je napredovala u kvaliteti interneta za 17 mjesta, u vremenu rada za najjeftiniji širokopojasni internet za 5 mjesta, za po jedno mjesto u javnim elektroničkim uslugama i telekomunikacijskoj infrastrukturi, a ostala na istom mjestu po dostupnosti interneta. Pala je za 4 mjesta u kibernetičkoj sigurnosti i čak za 15 mjesta u vremenu rada za najjeftiniji mobilni Internet.

BDP i DQL

Iako BDP po glavi stanovnika ima jaku korelaciju s DQL-om, postoje zemlje koje imaju bolju digitalnu kvalitetu života s nižim BDP-om po glavi stanovnika od očekivanog.

Od 117 zemalja, njih 17 je premašilo očekivanu digitalnu kvalitetu života pružanjem viših razina e-sigurnosti i e-infrastrukture te e-uprave. Među njima su Ukrajina, Armenija, Brazil, Tajland, Srbija, Argentina, Turska, Bugarska, Malezija, Rusija, Kina, Rumunjska, Čile, Urugvaj, Hrvatska, Poljska i Mađarska.

Sva tri ova stupa imaju značajniju korelaciju s DQL-om od BDP-a po glavi stanovnika. Ovo dokazuje potencijal za podizanje razine globalnog digitalnog blagostanja s manjim resursima i fokusiranijim strateškim planiranjem, prenosi portal Mreža.

Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...