Zbog inflacije i sve otežanije otplate mjesečnih rata, banke najavljuju spuštanje procjene kreditne sposobnosti kako bi klijentima odobravali niže iznose kredita ili otplatu na dulji rok¸.
U ovom trenutku uvjeti kreditiranja još nisu značajno promijenjeni na razini sektora, ali banke aktivno prate cjelokupnu gospodarsku situaciju i makroekonomska kretanja te će u slučaju potrebe prilagoditi uvjete kako bi se klijentima osigurala dovoljna razina raspoloživog dohotka za redovno podmirenje obveza po kreditima, iz odgovora Hrvatske udruge banaka na upit je li istinita informacija o tome da su banke počele primjenjivati strože uvjete odobravanja kredita može se iščitati da banke kane učiniti upravo to: spuštati procjenu kreditne sposobnosti kako bi klijentima odobravale niže iznose kredita ili otplatu na dulji rok s istim rezultatom – većim preostalim dijelom plaće.
S obzirom na nove cijene goriva koje vrijede od danas i udar na standard vezan uz ostala poskupljenja koja generiraju što inflacija, što arbitrarne odluke trgovaca, logično je da se očekuje otežana otplata kredita, no dodatno je pitanje hoće li je banke i same otežati povećanjem kamatnih stopa.
– U statistici kamatnih stopa za kolovoz mogu se primijetiti određene promjene trendova. Prosječna kamatna stopa za novoodobrene nenamjenske kredite s valutnom klauzulom povećana je s 4,72 posto u srpnju na 5,31 posto u kolovozu, dok je povećanje kod čistih kunskih kredita bilo jedva primjetno: 4,97 posto u odnosu na 4,93 posto. Kod novoodobrenih stambenih kredita bez valutne klauzule prosječna kamatna stopa povećana je s 2,75 posto u srpnju na 2,98 posto u kolovozu, dok je kod istih kredita s valutnom klauzulom prosječna kamatna stopa povećana s 2,49 posto u srpnju na 2,57 posto u kolovozu, kažu u HUB-u.
Rast kamata je, dakle, počeo. I dok se, s jedne strane, očekuje da će u četvrtak čelnica Europske središnje banke Christine Lagarde objaviti povećanje referentne kamatne stope, što se odražava na cijenu novca u cijeloj Europi, s druge strane, od 1. siječnja 2023. valutni rizik trebao bi se isključiti iz cijene posuđivanja u Hrvatskoj. Banke neće imati opravdanja za neku značajniju korekciju kamatnih stopa, piše novinarka Večernjeg lista Valentina Wiesner, a prenosi N1.