Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni naglo je usporila u rujnu, a u Hrvatskoj se stabilizirala nakon pada u prethodnom mjesecu, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.
Industrijska proizvodnja porasla je i u EU i u eurozoni za 0,9 posto u odnosu na kolovoz, kada je uvećana za 1,5 posto u Uniji i za 2,0 posto na području primjene zajedničke europske valute, pokazuju Eurostatovi sezonski prilagođeni podaci, prenosi N1.
Najviše je na oba područja porasla proizvodnja u sektoru netrajnih potrošačkih dobara, za 3,1 posto u EU i za 3,6 posto u eurozoni, dvostruko snažnije nego u kolovozu, pokazuje izvješće objavljeno u ponedjeljak.
Slijedi sektor kapitalnih dobara s rastom prozvodnje u rujnu za 1,7 posto u EU i za 1,5 posto u eurozoni, dvostruko slabijim nego u prethodnom mjesecu.
Najsnažnije je u odnosu na kolovoz pala proizvodnja energije, za 2,0 posto u Uniji i za 1,1 posto u eurozoni.
Skok u Irskoj
Među zemljama članicama čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u rujnu na mjesečnoj razini porasla industrijska proizvodnja u Irskoj, za 11,9 posto.
Eurostat napominje da irski statistički ured trenutno analizira metodologiju sezonske prilagodbe.
Slijedi Belgija s rastom proizvodnje u rujnu za 7,1 posto u odnosu za kolovoz.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u rujnu prema sezonski prilagođenim podacima porasla 0,4 posto u odnosu na kolovoz kada je smanjena 0,8 posto.
Najveći pad proizvodnje zabilježila je Litva, za 8,2 posto. Slijede Grčka i Estonija s padom proizvodnje za 4,5 odnosno 3,6 posto u odnosu na kolovoz.
Eurostat nije raspolagao podacima za Cipar.
Pad proizvodnje energije
U odnosu na prošlogodišnji rujan industrijska proizvodnja porasla je u EU za 5,7 posto, nakon 3,8-postotnog povećanja u kolovozu, izračunao je europski statistički ured na temelju kalendarski prilagođenih podataka.
U eurozoni porasla je 4,9 posto, nakon 2,8 postotnog povećanja u kolovozu.
Najviše je porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 14,3 posto u EU i za 13,5 posto u zoni primjene zajedničke europske valute.
Slijedi sektor netrajnih potrošačkih dobara s rastom proizvodnje za 8,4 posto u EU i za 5,7 posto u eurozoni.
Najviše je na oba područja u rujnu na godišnjoj razini smanjena proizvodnja energije, za 2,8 posto u EU i za 3,0 posto u eurozoni.
Hrvatska uz Francusku
Irska je prednjačila rastom proizvodnje i na godišnjoj razini, za 31 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan.
Slijede Danska i Malta gdje je porasla 19 odnosno 14,2 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u rujnu prema kalendarski prilagođenim podacima uvećana za 2,2 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, nakon 0,7-postotnog rasta u kolovozu.
Blizu je Francuska s rastom proizvodnje za 2,1 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Najviše je u rujnu na godišnjoj razini pala proizvodnja u Estoniji, za 7,5 posto. Slijedi Latvija s padom proizvodnje za 3,7 posto.