Ministar financija Marko Primorac izjavio je danas da se prijedlogom proračuna za 2023. održava stabilna razina deficita, a predviđa se i daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, pri čemu je vlada neupitno predana fiskalnoj konsolidaciji.
Rekao je to na konferenciji za medije u Banskim dvorima nakon sjednice vlade, na kojoj je predstavljen prijedlog državnog proračuna za iduću te projekcije za 2024. i 2025. godinu, prenosi Index.
Hoće li se Hrvatska vratiti na značajnije stope rasta? Primorac: To nitko ne zna
Vlada u idućoj godini prognozira usporavanje rasta gospodarstva na 0.7 posto, prognoze za 2024. govore o rastu od 2.7 posto, a u 2025. od 2.6 posto. Upitan hoće li se Hrvatska ikada vratiti na značajnije stope rasta kojima može hvatati korak s razvijenijim zemljama Unije, Primorac je rekao da u ovom trenutku nitko ne zna odgovor na to pitanje.
Predviđeno usporavanje rasta u idućoj godini, istaknuo je, prije svega je utemeljeno na posljedicama ruske agresije na Ukrajinu, kako na tržište energenata i drugih proizvoda tako i općenito na poslovnu i gospodarsku aktivnost.
U slučaju da se ta agresija prekine, u 2023. se mogu ostvariti i bolje stope rasta, rekao je Primorac, kazavši i da je, s obzirom na trenutne okolnosti, projekcija rasta od 0.7 posto vrlo realna. S druge strane, ako dođe do pogoršanja u vanjskotrgovinskim tijekovima, ta se projekcija na kraju može učiniti i optimističnom.
Nadamo se da će sve biti dobro
– No ne zazivamo ta vremena i nadamo se da će sve biti dobro, rekao je ministar financija, uz nadu da će agresija Rusije na Ukrajinu što prije završiti. Kazao je i da se prijedlogom proračuna održavaju stabilne razine deficita, pri čemu se ne namjerava mjerama fiskalne ekspanzije dodatno podgrijavati inflacija.
– Ograničavanjem potrošnje, to jest neprelaskom nekih uobičajenih razina deficita, osigurat ćemo da država svojom politikom ne djeluje inflatorno, odnosno da ne povećava potražnju, potrošnju i cijene proizvoda i usluga, pojasnio je Primorac.
Naime, prijedlogom proračuna za 2023. predviđaju se prihodi od 24.9 milijardi eura i rashodi od 26.7 milijardi eura te deficit konsolidiranog proračuna opće države po ESA 2010 metodologiji od 1.6 milijardi ili 2.3 posto BDP-a.
Upitan o 32-postotnom planiranom rastu prihoda u 2023. na ime pomoći iz EU, što se odnosi na europske fondove, Primorac je potvrdio da bi ta sredstva u velikoj mjeri trebala utjecati na planirani gospodarski rast u idućoj godini, pri čemu je izdvojio Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), sredstva iz Fonda solidarnosti. Iduća godina je i zadnja kada je riječ o korištenju sredstava iz financijske perspektive 2014. – 2020., no zato su tu i sredstva iz nove financijske omotnice za razdoblje 2021. – 2027.
Vlada planirati smanjiti udio javnog duga
Istaknuo je i da je proračun za 2023. po mnogočemu specifičan, s obzirom na to da je donesen i u značajno izmijenjenom makroekonomskom okviru, u smislu usporavanja gospodarskog rasta i rasta inflatornih pritisaka. Pritom, njegovo donošenje i ostvarivanje predstavlja značajan izazov, dodao je Primorac.
Vlada planira smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 67.9 posto u 2023., pa na 65.5 posto u 2024. i 63.5 posto u 2025., a odgovarajući na pitanje novinara smatra li to realističnim, Primorac je odgovorio potvrdno.
Poručio je da vlada nastavlja stabilnu politiku vođenja javnih financija, pri čemu je predanost fiskalnoj konsolidaciji neupitna. Rekao je i da vremena nikad nisu bila neizvjesnija, pri čemu se ovisi o puno vanjskih šokova u kontekstu globalnog makroekonomskog okruženja. No vjeruje da će projekcije i planovi ostati na planiranim razinama.
O porezu na ekstradobit: To će biti jedan solidaran doprinos
Odgovarajući na pitanja novinara o najavljenom porezu na ekstradobit, Primorac je rekao da prihodi od njega nisu uključeni u prijedlog proračuna za 2023. i projekcije za 2024. i 2025. godinu.
– Sve ono što nije doneseno bit će uključeno u onom trenutku kada to donesemo i kada prođe zakonsku i saborsku proceduru, izjavio je Primorac.
Rekao je i da ne voli taj porez nazivati porezom na ekstradobit ili ekstraprofit. “To će biti jedan solidaran doprinos, a ne namet poduzetnicima koje vlada želi kazniti”, ustvrdio je Primorac.
Potvrdio je da će do uvođenja tog poreza doći, no nije želio govoriti o njegovim detaljima. Kada bude raspravljen, bit će upućen u javno savjetovanje, pa će biti vremena za njegovo predstavljanje, pojašnjavanje i uvažavanje konstruktivnih prijedloga, rekao je. No potvrdno je odgovorio na pitanje novinara hoće li itko tko je ostvario nekakvu dobit biti pošteđen od tog poreza.
– Oni koji su ostvarili dobit svakako će biti pošteđeni, ali ako je ta dobit rasla nekakvim stopama koje su veće od nekih stopa koje se budu pokazale kao uobičajene, onda će takvi subjekti upasti u ‘porezne škare’, odnosno oni će participirati u solidarnom doprinosu, izjavio je Primorac, dodajući da je intencija tog “doprinosa” da subjekti u javnom i privatnom sektoru podnesu dio tereta trenutne krize.