Moći ćete uložiti priziv savjesti i odbiti raditi nedjeljom, osim ako ste u hitnim službama, ugostitelj, turistički djelatnik ili novinar

Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je gostujući na Dnevniku Nove TV govorio o prizivu savjesti na rad nedjeljom te potencijalnim pravnim zavrzlamama.

Ministar je rekao kako su Zakonom o radu propisali da radnik može odbiti raditi nedjeljom, osim u slučaju prijeke potrebe te na radnim mjestima gdje priroda posla zahtijeva rad nedjeljom.

– To su, dakle, sve hitne službe, a među njima i liječnici. Uvriježeno je pravilo što je prijeka potreba. Dakle, u slučaju određenih prometnih nezgoda zna se koje službe moraju izaći na teren. Kafići i čitav ugostiteljski sektor, kako priroda posla nalaže da se radi vikendima, mi smo turistička zemlja.

Zamislite da nijedan ugostiteljski objekt ne radi vikendom. To nipošto ne bi bilo dobro ni za naše gospodarstvo. Govorimo o dva različita segmenta. Jedno je prijeka potreba, a drugo priroda posla. Sve one gospodarske djelatnosti za koje je uvriježeno da rade vikendom, kao i novinari, definirali smo, kazao je Piletić za Dnevnik Nove TV.

Pravo na priziv savjesti

Piletić je potvrdno odgovorio na konstataciju novinara Hrvoja Krešića da priziv savjesti teoretski neće biti moguć u ugostiteljstvu, turizmu i novinarstvu.

– Apsolutno je tako. Dakle, to smo i definirali zakonom, ali smo rekli da u takvim slučajevima, kada je rad nedjeljom nužan, poslodavac radniku mora omogućiti da u četiri uzastopna tjedna jedna nedjelja bude predviđena za odmor.

Bit će skuplje. Mi smo predvidjeli Zakonom o radu i ranije predstavili na GSV-u da želimo da taj rad nedjeljom, koji je do sada zakonski reguliran da bude plaćen više, ali ne i koliko više… Tako da ste nedjeljom mogli biti plaćeni i kunu više u odnosu na postojeću satnicu. Sada Zakonom jasno predviđamo da taj rad nedjeljom bude minimalno 50 posto više plaćen.

Ako uzmemo da je u državnim i javnim službama kroz temeljni kolektivni ugovor taj dodatak 35 posto, a nakon nedavno završenih kolektivnih pregovora mi ponovno interveniramo i povećavamo taj postotak u državnim i javnim službama. To znači da, kad zakon stupi na snagu, da će taj trošak od 15 posto za državni proračun biti 100 milijuna kuna više za plaćanje rada nedjeljom”, kazao je ministar.

Usklađivanje Zakona o radu i Zakona o trgovini

Piletić kaže da se kroz Zakon o radu, nakon prvog čitanja i rasprave u saboru, uvodi pravo na isključenost tijekom odmora.

– To je preporuka određenih europskih regulativa i mi sukladno zaključcima i prijedlozima saborskih zastupnika iz prvog čitanja to uvodimo kroz Zakon o radu u drugom čitanju, rekao je Piletić te dodao da sve što se odnosi na nedjelju, ne odnosi se na praznike i blagdane.

– Vlada je jasno definirala i svojim programom rada da želimo regulirati rad nedjeljom. Zbog toga paralelno idemo i s izmjenama Zakona o trgovini, gdje smo predvidjeli da u sektoru trgovine 16 nedjelja bude radno. Odnosno da tijekom godine 30 posto nedjelja se može raditi, a sve ostale da budu neradne. Paralelno s tim usklađivan je Zakon o radu, rekao je Piletić.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...