Muškarac bio zaražen koronavirusom više od 400 dana. Znanstvenici objasnili što se dogodilo.

Pandemija traje već godinama, a neki ljudi i dalje snose njezin najveći teret, puno više od drugih: zemlje koje nemaju cjepiva, zdravstveni radnici koji brinu o zdravlju ljudi, problemi u gospodarstvu i ljudi s oslabljenim imunitetom koji su izloženi većem riziku od zaraze koronavirusom koji se moraju paziti.

Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom zbog bolesti ili medicinskih tretmana poput kemoterapije također su osjetljivije na razvoj infekcija koje traju mjesecima, a u tom razdoblju virus bi mogao razviti nove mutacije. Rizik za sve nas je da što je dulje potrebno da se virus iskorijeni, to daje više vremena za pojavu novih varijanti covida-19.

Tim istraživača iz Ujedinjenog Kraljevstva opisao je niz kroničnih infekcija koronavirusom, uključujući čovjeka koji je bio zaražen više od 400 dana. Napokon je bio negativan nakon što je genetsko sekvenciranje otkrilo koji je soj virusa imao – i koji mu je tretman liječenja potreban.

Tim je predvodio specijalist za zarazne bolesti, Luke Blagdon Snell iz Guy’s and St Thomas’ NHS Foundation Trust, a istraživali su trajne infekcije kod imunokompromitiranih ljudi, pokušavajući shvatiti koje se mutacije pojavljuju i razvijaju li se nove varijante tijekom vremena.

Ovo izvješće opisuje slučaj 59-godišnjeg muškarca koji je prvi put obolio od covida-19 u prosincu 2020. Genomsko sekvenciranje pokazalo je da nosi rani soj virusa koji je u to vrijeme bio raširen u Ujedinjenom Kraljevstvu.

– Kad smo pogledali njegov virus, bilo je to nešto što je postojalo davno – puno prije omikrona, puno prije delte, pa čak i prije alfe. Dakle, bila je to jedna od onih starijih, ranih varijanti s početka pandemije, rekao je Blagdon Snell.

Ove kronične infekcije koronavirusom razlikuju se od dugotrajnog covida, gdje uznemirujuća mješavina simptoma traje dugo nakon što se akutne infekcije povuku iz razloga koje znanstvenici još uvijek pokušavaju razumjeti.

Tijekom cijele pandemije korišteno je genomsko sekvenciranje kako bi se pratilo porijeklo izbijanja covida-19, raspetljalo isprepletene loze virusa i otkrilo nove varijante.

U ovom izvješću Snell i kolege opisuju kako koriste rezultate genomskog sekvencioniranja, dostavljene u roku od 24 sata, kako bi prilagodili liječenje za osobe s perzistentnim infekcijama covida-19 i da bi konačno oslobodili njihova tijela od virusa. Izvješće opisuje šest slučajeva, među kojima je i onaj 59-godišnjaka.

S oslabljenim imunološkim sustavom nakon transplantacije bubrega, tijelo muškarca nije se moglo očistiti od virusa i uz samo blage i povremene simptome, nije imao pravo na liječenje koje se koristi za prevenciju ili liječenje teških slučajeva covida-19.

Bio je pozitivan u veljači 2021. i ponovno u siječnju 2022., svaki put s istom varijantom virusa: B.1.177.18. S vremenom se u virusu pojavila zbirka mutacija brzinom koja se očekuje kod SARS-CoV-2, tako da tu nema ništa neobično, samo što naglašava sklonost virusa promjeni oblika.

Iako istraživači misle da su ovi slučajevi kronične infekcije rijetki, teško ih je liječiti budući da je stalna pojava novih varijanti učinila terapije neutralizirajućim antitijelima neučinkovitima.

Nakon što su istraživači saznali da čovjek ima kroničnu infekciju, primio je terapiju kombinacijom monoklonskih antitijela učinkovitu protiv ranih sojeva, koja ga je konačno riješila virusa, 411 dana nakon što mu je prvi put dijagnosticiran.

Ostali slučajevi koje su opisali Snell i kolege uključuju slučajeve u kojima je genomsko sekvencioniranje otkrilo koje sojeve SARS-CoV-2 ljudi imaju, radi li se o zasebnoj ili kroničnoj infekciji i koje je mutacije virus stekao – omogućujući liječnicima da odaberu pravu terapiju.

Timovi za skrb još uvijek pomno prate nekoliko pacijenata tijekom njihovog oporavka. Međutim, podvarijante omikrona predstavljaju novu prijetnju jer neki sojevi onemogućavaju sva dostupna liječenja antitijelima.

– Neki ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom još uvijek su u opasnosti od teške bolesti i trajne infekcije. Još uvijek radimo na razumijevanju najboljeg načina kako da ih zaštitimo i liječimo, kaže Snell. Istraživanje je objavljeno u časopisu Clinical Infectious Diseases, prenosi N1.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Preuzmite naše aplikacije za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...