U Hrvatskoj je stopa smrtnosti u porastu, prošle godine umrlo 5689 ljudi više nego 2020. Covid najčešći uzrok smrti.

U 2021. na svakih 1000 stanovnika Hrvatske umrlo je prosječno 16,2 ljudi. Od COVID-a je umrlo 220,6 ljudi na svakih 100.000 stanovnika.

U Hrvatskoj je prošle godine umrlo 62.712 ljudi, što je za 5689 više nego 2020. Opća stopa mortaliteta je u porastu. Što se tiče prošle godine, od COVID-a je umrlo 8557 ljudi i time je ta bolest bila najčešći uzrok smrti, prenosi tportal iz izvještaja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o umrlim osobama u Hrvatskoj u 2021. godini.

Slijede ishemijske bolesti srca, sa 7839 umrlih, te cerebrovaskularne bolesti, od kojih je umrlo 5018 ljudi. Od šećerne bolesti umrlo je 4743 ljudi, od hipertenzije 4461 dok je od raka bronha i pluća umrlo 2814, a od raka debelog crijeva 2117 ljudi.

Na osmom mjestu su i ove godine kronični bronhitis, emfizem i astma, od kojih je umrlo 1627 ljudi, od ateroskleroze 1593 dok su na desetom mjestu kronična bolest jetre i ciroza sa 959 umrlih. Opća stopa mortaliteta u 2021. godini je rasla u odnosu na godinu ranije i iznosila je 16,2 umrlih na svakih 1000 stanovnika prema procjeni stanovništva sredinom 2021.

Prvi uzrok smrti prema skupinama bolesti i dalje su bolesti cirkulacijskog sustava te je od njih umrlo 23.184 ljudi, odnosno 597,7 na svakih 100.000 stanovnika. Od novotvorina, druge po redu skupine bolesti kao vodećih uzroka smrti, umrlo je 13.571 ljudi ili 349,9 na svakih 100.000 stanovnika.

Gledajući skupine bolesti od kojih se umiralo tijekom 2021., COVID je čak i ako se tu bolest s ostalim skupinama uspoređuje zasebno, bio treći najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj. 8557 umrlih od COVID-a u 2021. znači da je od njega umrlo 220,6 ljudi na svakih 100.000 stanovnika.

Tek su na četvrtom mjestu smrti od bolesti endokrinog sustava, 4786 umrlih, odnosno 123,4 na svakih 100.000 stanovnika. Na petom su mjestu ozljede i otrovanja koji su odnijeli 2676 života, a zatim drugi manje zastupljeni uzroci.

Udio nepoznatih i nedovoljno definiranih uzroka smrti iznosio je 0,6 posto. U navedenom izvješću objašnjava se da je to rezultat izrazito dobre suradnje djelatnika županijskih zavoda za javno zdravstvo, bolnica i zavoda za sudsku medicinu. Lani je udio izvršenih obdukcija u općem mortalitetu bio 4,3 posto i jednak je onom iz godine ranije.

Dok se rang prva tri uzroka smrti kod muškaraca promijenio u odnosu na prethodnu godinu, pa je najviše života muških stanovnika Hrvatske, njih 4702, lani odnio COVID, kod žena je i dalje na prvom mjestu ishemijska bolest srca, a tek potom COVID.

Kod oba spola na trećem su mjestu cerebrovaskularne bolesti. Četvrti najčešći uzrok smrti kod muškaraca je bila šećerna bolest, kod žena hipertenzija.

Kod muškaraca se potom lista uzroka smrti nastavlja zloćudnom novotvorinom dušnika i pluća, hipertenzijom, zloćudnom novotvorinom debelog crijeva, bronhitisom, emfizemom i astmom, rakom prostate, dok su na desetom mjestu kronična bolest jetre i ciroza želuca.

Kod žena je na petom mjestu uzroka smrti šećerna bolest, slijede ateroskleroza, zloćudna novotvorina dušnika i pluća pa na osmom mjestu zloćudna novotvorina debelog crijeva. Na devetom je rak dojke, a na desetom bronhitis, emfizem i astma.

U Izvještaju HZJZ-a o umrlima u Hrvatskoj navodi se također da su 2021. godine od komplikacija u trudnoći, u porođaju ili babinjama umrle četiri žene.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Preuzmite naše aplikacije za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...