Hrvati se rješavaju gotovine: U studenom u banku odnijeli 3,7 milijardi kuna

Upravo je prelijevanja gotovog novca u banke jedan od razloga povećanog rasta ukupnih depozita stanovništva, koji uključuju depozitni novac, kunske štedne i oročene depozite te devizne depozite. Na kraju listopada ukupno su iznosili 267,7 milijardi kuna, što znači da su u godini porasli za čak 23,1 milijarde kuna ili 9,5 posto.

Građani su prošli mjesec donijeli u banke još 3,7 milijardi kuna gotovine, piše u ponedjeljak Jutarnji list, navodeći da su uoči uvođenja eura, na kraju listopada, prema podacima HNB-a, depoziti iznosili 267,7 milijardi kuna.

Kako se približava trenutak uvođenja eura, tako se povećava i iznos kunske gotovine koju građani donose u banke da bi se automatski konvertirala u novu valutu. Na kraju studenoga, podaci su HNB-a, u optjecaju je bilo 23,7 milijardi kuna, što je 3,7 milijardi kuna manje nego mjesec dana prije.

Na godišnjoj razini, pak, u studenome je iznos gotovog novca u optjecaju bio manji za 12,4 milijarde kuna ili 34 posto, a na kraju listopada godišnji pad iznosio je 9,3 milijarde kuna ili 25,3 posto.

Taj bi se pad mogao dodatno produbiti do kraja godine, kao što je to bilo u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, a u kojima je iznos gotovine u optjecaju gotovo prepolovljen u godini uoči uvođenja eura, pri čemu je proces bio najintenzivniji u mjesecima neposredno prije uvođenja eura – objašnjavaju u HNB-u.

Upravo je prelijevanja gotovog novca u banke jedan od razloga povećanog rasta ukupnih depozita stanovništva, koji uključuju depozitni novac, kunske štedne i oročene depozite te devizne depozite.

Na kraju listopada ukupno su iznosili 267,7 milijardi kuna, što znači da su u godini porasli za čak 23,1 milijarde kuna ili 9,5 posto. To je više od porasta ostvarenog u prethodnoj godini kad je iznosio 20,7 milijardi kuna ili 9,2 posto i “zamjetno više od rasta u ranijim godinama”.

Uz kunska sredstva na transakcijskim računima tome najviše pridonose devizni depoziti. Njihov značajan rast u posljednjih godinu dana HNB povezuje “s oporavkom turizma i procesom pristupanja europodručju”, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.


Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube. Preuzmite naše aplikacije za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...