Ministar Primorac: “Paket pomoći teži više od 700 milijuna, od toga 470 milijuna usmjereno umirovljenicima.”

Nakon sjednice Vlade pred novinare je stali su ministri Gordan Grlić Radman, Marin Piletić i Marko Primorac. Ministar Primorac na početku je govorio o novom paketu mjera pomoći osobama koji su pogođeni posljedicama ruske agresije, koji je proizašao iz ušteda u rashodnoj strani proračuna.

– Paket mjera će biti teži nešto od 700 milijuna kuna, od toga će 470 milijuna biti usmjereno na pomoć umirovljenicima s najnižim mirovinama, oko 160 milijuna za osobe koje koriste
prava u sustavu socijalne skrbi, nešto više od 73 milijuna bit će dodijeljeno korisnicima dječjeg doplatka i 15 milijuna kuna za pomoć osobama u privremenim smještajima, rekao je Primorac.

Ministar financija rekao kako je su baš zbog paketa mjera s resorima su ranije prolazili planirane rashode do kraja godine. Uštede su došle iz neizvršenim rashodima po sudskim presudama, uštedi na materijalnim rashodima, ušteda unutar samog ministarstva financija na kamatnim rashodima, robne pričuve i druge uštede, prenosi RTL.

– Sve bi trebalo biti isplaćeno do kraja godine. To su sredstva koja bi trebala ući u ovu proračunsku godinu. Jedan dio će isplaćivati ministarstvo rada, a jedan drugi korisnici, kazao je Primorac.

O obnovi

Na novinarsko pitanje rekao je kako ova pomoć nije pokušao skretanja pažnje sa spore obnove. Već da se radi o odluci kojom se pomaže onima koji su najugroženiji, a to su svakako osobe u izmještenim jedinicama.

– Ja se u obnovu ne razumijem, ali činjenica je da nitko nije zadovoljan s ovom dinamikom. Ja sam osobno, kao osoba koja se ne bavi građevinom, očekivao da bi se kroz godinu i pol ta obnova trebala dogoditi. Zašto se nije dogodila, ne znam. Ministar Paladina je jučer iznio podatke kako je to u drugim državama. Pretpostavljam da je u sustavima gdje je to kraće trajalo to bilo zato što nije bilo takvih rigoroznih uvjeta, kriterija i zakona. Dozvoljavam da sam nedovoljno informiran o tome, ali naravno da smo svi nezadovoljni, komentirao je Primorac. Nije htio komentirati političku sudbinu ministra Paladina.

Kazao je kako prema njegovim saznanjima neće biti prijevremenih izbora. Potom je komentirao konverziju švicarca rekavši da u potpunosti poštuje trodiobu vlasti i bilo kakav komentar bi bio neprimjeren. Rekao je kako curenje informacija preko agencija nije u njegovom resoru. O divljem tržištu preprodaje dugova je rekao kako ministarstvo financija reagira na podneske, te ako ukoliko itko ima pritužbe ili sugestije, to se može razmotriti.

Dodatak za umirovljenike

Ministar Piletić pojasnio je kako će 1000 kuna novčane naknade dobiti ugroženi kupci energenta i korisnici doplatka za pomoć i njegu. A ta mjera obuhvatit će i korisnike zajamčene invalidnine, nacionalne naknade za starije, naknade za nezaposlene, hrvatske branitelje. Ukupno će biti obuhvaćeno 160 000 ljudi.

Jednokratni dodatak za umirovljenike će doći po četvrti put u dvije godine, naglasio je Piletić. Svi koji primaju do 4360 kuna mogu računati na dodatak.

– U rasponu od 1200 do 400 kuna. Oni koji imaju do 1850 kuna mirovine dobit će 1200, od 1850 do 2300 dobit će 900, od 2350 do 3300 600 kuna i od 3350 na 4360 više 400 kuna. Ponavljamo i odluku za sve korisnike dječjeg doplatka, kazao je Piletić.

Oni koji će ostvariti pravo od rujna pa do kraja godine, njima će se dodaci isplatiti do ožujka. Piletić je naglasio kako je ovo intervencija bez fige u džepu.

O nesudjelovanju u vojnoj pomoći Ukrajini

Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman komentirao kako kao mrlju na hrvatsku vanjsku politiku bilježimo 54 saborska zastupnika koji nisu podržali misiju vojne pomoći Ukrajini.

– To je velika politička blamaža, velika sramota. Ovih 54 zastupnika, predvođenih predsjednikom države. Hrvatska je gotovo jedina zemlja u EU koja se zbog nesudjelovanja percipira kao da su ovih 54 zastupnika i predsjednik države na strani Rusije i Srbije, koja nije osudila rusku agresiju, kazao je Grlić Radman.

– Cijeli demokratski svijet osudio je rusku agresiju, a nažalost 54 zastupnika Hrvatskog sabora izolacionistički nisu se pridružili i nisu prepoznali hrvatski nacionalni interes. Time su
pridonijeli lošijoj reputaciji Hrvatske u svijetu, dodao je Grlić Radman.