Hoće li doći do betonizacije “Otoka ljubavi”? Meštrović: “100 metara od obale nema gradnje”, Kardum: “Nadam se domaćem kupcu”
Najvrjednije stvari u životu (ni)su besplatne. Ljubav se ne trži niti ne kupuje, ali jedinstven otočić u obliku srca koji se u svijetu brendirao kao “Otok ljubavi” ipak je dobio svoju cijenu, i to paprenu.
30 tisuća kvadratnih metara zemljišta na ukupnoj površini od 142 tisuće kvadrata, prodaje se za nevjerojatnih 10 milijuna eura.
Predstavnik prodavatelja otvoreno nam kaže da bi bio najsretniji kada bi ova jedinstvena oaza smještena između otoka Pašmana i mjesta Turanj ostala u domaćem vlasništvu.
– Interesa svako malo ima. Kupce interesira koji je dio na prodaju, je li u komadu, pitaju za katastarski prijepis i te informacije prenose investitorima. Iskreno, mi bismo voljeli da su investitori domaći ljudi. Osobno bih bio najsretniji da je to netko s našeg otoka, no s obzirom na cijenu, vidjet ćemo. Što se tiče priče o devastaciji, ako je zgrada od 400 kvadrata i 1000 kvadrata podrumskog prostora na 33 tisuće kvadrata površine nagrđivanje, onda ne znam što bi trebalo biti normalno. Zar nije nagrđivanje imati kuću na svakih tri metra u svakodnevnom prostoru? Županija ulagaču neće dati da tamo radi apartmane ili slično. Mora imati neki dobar projekt koji će ići u tradicionalnom dalmatinskom stilu i koji će ispunjavati njihove uvjete, kaže nam Silvestro Kardum, predstavnik prodavatelja.
Kako je devastacija okoliša nekontroliranom izgradnjom za turističke i druge poslovne ili privatne namjene, postala veliki problem cijele Dalmacije, Olivia Meštrovića, pročelnika Odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove upitali smo trebamo li se pribojavati uništavanja ovog neprocjenjivog turističkog resursa u zadarskom kraju.
– Prekomjerne gradnje neće biti. Što se tiče uređenosti prostora, prostorni planovi koji su na snazi imaju svoje determinante, određeno je gdje se, što, kad i kako može graditi. To vrijedi za područje svih gradova i općina, pa tako i za ovaj dio Općine Pašman. Dakle, riječ je o vangrađevinskom području. Ono nije predviđeno kao područje za gradnju kao što je to u zonama planiranima za razvoj. Po tom osnovu gradnje ovdje nema. No, postoji zakonski okvir koji je također uređen prostornim planovima u okviru poljoprivredno obiteljskih gospodarstava. S ciljem razvoja gospodarstva tog tipa, mogu se uvesti određeni sadržaji koji ponovno moraju biti ispoštivani prema zakonu i prostornom planu. To znači da površina na kojoj se eventualno planira nekakva gradnja može imati tri hektara, odnosno minimalno jedan hektar u sklopu OPG-a. Sadržajni koji su u njegovoj funkciji mogu se planirati minimalno na udaljenosti 100 metara od obalne crte. Isto tako, moraju biti zasađeni trajnim nasadima na najmanje 80 posto površine, kazuje nam Meštrović.
Utvrđujemo gradivo i od pročelnika tražimo krajnju potvrdu – betonizacije neće biti?
– Ako govorimo o obali i obalnom području, odnosno 100 metara od obale – svakako ne.
