Jaja su među proizvodima na koje je porez smanjen na 5 posto, ali cijena im nije pala. Smanjenje PDV-a neće nam pomoći

U prosincu smo hranu plaćali 20 posto više nego godinu prije, objavio je Državni zavod za statistiku, pa sad nestrpljivo čekamo koliki će postotak biti za siječanj, kad su trgovci prešli na euro i zaokružili cijene, a zbog čega premijer ratuje s trgovcima i optužuje ih za pohlepu.

No, u RTL Direktu je postavljeno pitanje je li, zapravo, država pohlepna? Uzima li kroz poreze više nego drugi i je li zato teglica krastavaca u Hrvatskoj skuplja? Jer, premda je PDV privremeno snižen na 5 posto za neke prehrambene artikle – za sve što nije meso, jaja, povrće, voće i ulja i dalje je 25 posto.

No, pitanje je koliko su oni zaradili i prilikom te zarade uplatili natrag. U Hrvatskoj je PDV privremeno smanjen na 5 posto na meso, ribu, voće i maslac, odnosno na manji dio proizvoda, ali na sve ostalo je još uvijek 25 posto. U Njemačkoj je jednako tako 7 posto na dio proizvoda, a 19 posto na sve ostalo. U Francuskoj 5,5 posto dio, a ostalo 19,6 posto. U Švedskoj je ujednačen gotovo na sve proizvode – 12 posto.

“Hrvatska ima ekstremno veliki regresivni PDV s kojim zapravo kažnjava najsiromašnije kojima je onda hrana najskuplja u njihovom budžetu, znači Vlada bi najprije to trebala smanjiti, međutim, kad se to izjednači sa Švedskom ispada da su cijene slične kod nas i u Švedskoj, no cijena rada jednog sata je pet puta veća u Švedskoj nego u Hrvatskoj”, kazao je za RTL ekonomski analitičar Toni Prug.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u godinu dana cijena hrane u Hrvatskoj narasla je za 20 posto, a jedan od najekstremnijih primjera su jaja – od rujna do prosinca lani cijena pakiranja od deset komada je porasla sa 17 na 21 kunu. Pritom su jaja odličan primjer jer su ona među proizvodima na koje je smanjen porez na 5 posto, ali cijena im nije pala. Naprotiv. I zato se dovodi u pitanje teza “da imamo manji porez manje bi nam bile cijene”.