Na Sveučilištu u Zadru održano predavanje o Maslenici: “Akcija koja je bila začetak oslobađanja domovine ne smije pasti u zaborav”

Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskoga rata i Odjel za povijest Sveučilišta u Zadru priredili su predavanje u povodu 30. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Maslenica“. Kako su u uvodnoj riječi uime organizatora istaknuli izv. prof. dr. sc. Zlatko Begonja i prof. dr. sc. Ante Nazor, u vremenu kada postoje intencije da se neke činjenice prešute i zaborave, potrebno je sa znanstvene strane pokazati kako je došlo do ove značajne akcije, koja je stvorila pretpostavke za kasnije sjajne operacije i završnu Oluju, kojom je oslobođeno okupirano područje.

U svom izlaganju „Akcija Maslenica – linija Izyum-Kupjansk? Komparativna analiza ratova u Hrvatskoj i Ukrajini“ prof. dr. sc. Ante Bralić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru istaknuo je kako postoje mnoge sličnosti u povijesti dviju zemalja, uključujući kompleksnu povijest Drugog svjetskog rata i poraća, u kojem je došlo do sraza dvaju totalitarizama -komunizma i fašizma, a zatim i ratnih događanja koja su se odvijala u novijoj povijesti.

I jednu i drugu zemlju karakterizirala je slabost vojne obrambene sile na početku rata, u Hrvatskoj zbog oduzetog oružja Teritorijalne obrane, a u Ukrajini zbog dugogodišnje nebrige i zapuštanja oružanih snaga. Veliku ulogu u takvoj su situaciji u obje zemlje imali dragovoljci, a zatim i prikupljanje ratne opreme bilo švercom zbog embarga ili dobrovoljnim prilozima. Međutim, postoje i bitne razlike poput one da je u hrvatskom slučaju proces nacionalne integracije u ratom zahvaćenom području bio završen, te je stanovništvo na tom području podržalo program ostvarivanja hrvatske državne samostalnosti., dok je u Ukrajini proces nacionalne diferencijacije najslabiji na ratom zahvaćenom području. Druga velika razlika je podrška međunarodne zajednice i odnos Vatikana prema Hrvatskoj i Ukrajini.

– Kroz čitavo vrijeme rata u Hrvatskoj Velika Britanija, kao i Francuska za vrijeme Françoisa
Mitteranda, bili su oštri protivnici hrvatske samostalnosti. Ukrajina, s druge strane, ima podršku zapadnih zemalja i to na diplomatskom, financijskom i vojnom području. Međutim, Vatikan je pod papom Ivanom Pavlom II. pružao punu podršku Hrvatskoj, dok u ukrajinskom slučaju Vatikan pod papom Franjom ide linijom političkog neangažiranja, što izaziva veliko razočaranje prema njemu. Glavni razlog za to je što je se papa Ivan Pavao II. formirao kroz dva totalitarizma – nacizam i komunizam, situacija mu je bila bliska te je brzo shvatio o čemu se tu radi. Papa Franjo smatra takvu poziciju pogrešnom te se nastoji približiti pravoslavlju izbjegavajući nazvati ruske napade na Ukrajinu agresijom, istaknuo je Bralić.

Akcija “Maslenica” bilo je, rekao je, prvo veliko integrirano ratno djelovanje hrvatskih snaga što uključuje više rodova vojske, kao što je to bio ukrajinski proboj u Harkivskoj i Doneckoj oblasti na liniji Izyum – Kupjansk. I u jednoj i u drugoj akciji velika je bila uloga obavještajnih službi, po čemu su te akcije slične.

Prof. dr. sc. Krešimir Ćosić, general pukovnik u mirovini, održao je središnje izlaganje o važnosti znanosti, istraživanja i razvoja u suvremenom ratu, od Maslenice do Ukrajine. General Ćosić bio je jedan od rijetkih intelektualaca koji se od prvog dana Domovinskog rata stavio na raspolaganje Hrvatskoj vojsci. Kao specijalist za raketne sustave dao je veliki doprinos u obrani domovine u prvim mjesecima rata, ali i u njezinom konačnom oslobađanju.

Nedostatak oružja mogao se nadoknaditi samo dobro osmišljenom strategijom i racionalnom organizacijom obrane. Na više primjera pokazao je kako je suvremeno strateško i taktičko ratovanje, uz svakodnevno napredovanje u inovacijama i korištenju ratne tehnike, dalo prednost nad brojčano i opremom daleko nadmoćnijim neprijateljem.

U završnom izlaganju o obuci i djelovanju protuoklopnih snaga SJP MUP-a RH u Domovinskom ratu te stečenom iskustvu u operaciji „Maslenica“ govorio je ratni instruktor u PU Zadar Danko Knez.