Vrši se pojačana kontrola cijena, na terenu 200 inspektora dnevno: provjeravaju tko neće spustiti cijene

Na terenu je samo jučer bilo 200 inspektora i traže tko je neopravdano podigao cijene s 31. prosinca na 1. siječnja. I tko ih neće spustiti na zahtjev vlade. Državni inspektorat, porezna i carinska uprava, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo zdravstva, Hrvatska narodna banka, HANFA, HROTE i Agencija za obalni i linijski promet, institucije su čiji su inspektori na terenu temeljem naloga vlade koja traži pojačanu kontrolu cijena.

Brojni inspektori već su posjetili male trgovce, ići će u autopraone, cvjećare, kafiće i brojne druge objekte. Čini se kako razlike u cijenama od ponedjeljka do danas u kafićima nema. Barem ne u onima u centru Zagreba, gdje su cijene iste kao što su bile u ponedjeljak, oko 2.30, 2.40 eura.

Građani zvali i prijavljivali

A Državni inspektorat već je neki dan objavio prvu analizu provedenu u prvim danima eura. Rekli su da im je od građana stiglo više stotina prijava. Od 2. do 4. siječnja 2023. godine na području cijele Republike Hrvatske obavljena su 534 inspekcijska nadzora.

Od navedenoga broja nadzora tržišna inspekcija obavila je 197 nadzora u djelatnosti trgovine na malo, uključujući trgovinu na malo pekarskim proizvodima te uslužnim djelatnostima (pretežito frizerske usluge i usluge njege i održavanja tijela kao i usluge parkinga). Od ukupnog broja obavljenih nadzora, u djelatnosti trgovine na malo obavljeno je 103 nadzora, dok su u uslužnim djelatnostima obavljena 94 nadzora.

Prema preliminarnim podacima, imajući u vidu da su inspekcijski postupci u tijeku, u djelatnosti trgovine kroz poslovnu dokumentaciju utvrđeno je povećanje cijena, u razdoblju koje je neposredno prethodilo uvođenju eura kao službene valute, u šest (6) inspekcijskih nadzora trgovina te u 21 nadzoru trgovine na malo pekarskim proizvodima.

U trgovinama od 3 do 19 posto više cijene

U trgovini je zabilježen porast cijena pojedinih proizvoda od 3 do 19% (povećanje cijene čokolade, pekarskih proizvoda, piva, maslaca, kiselog vrhnja, toaletni papir, kave i dr.). Kako je utvrđivanje činjenica o razlozima povećanja cijena u postupku, po okončanju inspekcijskih nadzora, ako se utvrdi neopravdano povećanje cijena, sukladno Zakonu o zaštiti potrošača poduzet će se propisane mjere.

Nadalje, u uslužnim djelatnostima, pretežito frizerske usluge te usluge njege i uljepšavanja tijela, kao i usluge parkinga obavljeno je ukupno 94 inspekcijska nadzora u kojima je u 17 nadzora utvrđeno povećanje cijena. U predmetnim slučajevima radi se promjeni cijena tih usluga neposredno prije 1. siječnja 2023. Prema preliminarnim podacima, porast cijena kontroliranih usluga kreće se od 10 do čak 80 posto.

Mikulić: Prosječno je sve 31 posto skuplje

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić u četvrtak je izjavio kako ne može uvođenje eura i konverzija biti razlog za podizanje cijena, kao i da dobit ne može biti iznad interesa potrošača i građana.

– Ne može uvođenje eura i konverzija biti razlog za podizanje cijena. To je pitanje profiterstva, to je lov u mutnom”, kazao je Mikulić u izjavi novinarima nakon sjednice vlade, napominjući kako se ne može drugi dan ulaska u eurozonu koristiti da se odmah povećavaju cijene.

Rekao je da je prema gore navedenom istraživanju u svim segmentima došlo do podizanja cijena otprilike za 31 posto. U trgovini je utvrđeno da je rast cijena pojedinih proizvoda iznosio od 3 do 19 posto, u uslužnim djelatnostima poput frizerskih i pedikerskih usluga od 10 do 80 posto, a cijene u ugostiteljstvu od 1 do 10 posto.

“Impresioniran sam vladom u negativnom kontekstu”

Ekonomist Željko Garača s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu u Dnevniku N1 televizije komentirao je Vladine mjere kojima se namjerava zauzdati poskupljenje navodno nastalo nakon konverzije kune na euro.

– Impresioniran sam u negativnom kontekstu. Da Vlada, premijer prijeti represijom poduzetnicima mimo je svih demokratskih standarda, mimo pravnog poretka, a kod mene budi neke neugodne asocijacije. Tko zna tko se može naći na udaru Vlade jer ne poštuje neki njen zaključak koji nije pravno obvezujući. Ekonomski, ovo njihove mjere su potpuno irelevantne. Pretjeralo se u ocjeni koliko je poduzetnika napravilo glupost i diglo cijene u trenutku konverzije, kaže Garača.

– Danas pri stopama inflacije od 13,5 posto brinuti se je li nešto poskupjelo tjedan dana prije ili kasnije je potpuno irelevantno. Sve cijene koje budu vraćene na razinu od 31.12. najkasnije do kraja mjeseca će otići gore. Možda i za veće iznose od onih koje su sada, dodaje Garača te pojašanjava:

– Dijelom zašto je inflacija kod nas veća nego u zapadnoj Europi, je posljedica domaćih krivih politika, grešaka koje su omogućile da se stvori ovakva struktura maloprodaje u kojoj dominira par velikih trgovačkih lanaca, gdje jako puno ovisimo o uvozu. Mislim da je vlada u počecima učinila najviše što je mogla, a to je da je pomagala najugroženije skupine građana. Ono što je napravljeno s energijom je bilo moguće, jer je HEP u državnom vlasništvu, onda je tu mogla intervenirati jer je to mimo tržišta, pa je vlada na sebe mogla preuzeti rizik eventualnog gubitka HEP-a. Ali pokušaji da se nasilno djeluje na tržište u smislu kontrole cijena nikada u povijesti nije uspio, od starog Rima do danas, pa ni neće ni ovaj put.

“Ne određuju cijene samo trgovci”

O uskraćivanju energenata onima koji navodno neopravdano diže cijene Garača kaže kako to nije ni moguće u skladu s našim ustavom i pravnom stečevinom Europske unije.

Dodaje kako se i iz samog zaključka čelnih ljudi vlade i DIRH-a vidi da oni govore samo o poskupljenjima za vrijeme konverzije. Kaže da se ovdje ne radi o prekršaju, jer nema ni sankcioniranja te da se radi o toliko malom broju da nepotrebno baca loše svijetlo na sve trgovce i poduzetnike. – Ne određuju cijene samo trgovci. Tu je cijeli lanac od proizvođača, dobavljača, uvoznika svi oni na neki način diktiraju cijene, a iz razloga što su posljednji u tom lancu, trgovci ne zaslužuju da se na njih svali sav gnjev zbog poskupljenja, kaže Garača.