Izvođači završili 39 posto radova na cjelini Zadar, Dukić nije zadovoljan dinamikom radova, najavio tribine za informiranje građana

Gradonačelnik Branko Dukić održao je danas radni sastanak s predstavnicima izvođača radova, nadzora i voditeljem projekta Aglomeracije, cjelina Centar. Tema sastanka bili su tijek i rokovi izvođenja radova na izgradnji sustava odvodnje s naglaskom na problematiku gradilišta na području MO Diklo. Nakon sastanka su gradonačelnik i predstavnici tvrtke Ludwig Pfeiffer, koja izvodi radove, dali izjave medijima.

Prvi se medijima obratio gradonačelnik Branko Dukić rekavši da je normalno i prirodno da ima velikih problema  u realizaciji radova jer se oni provode po brojnim ulicama po Zadru. Naglasio je da se uskoro može očekivati kraj radova na Bokanjcu, ali i da nije zadovoljan dinamikom radova.

– Više puta sam ponavljao da sam nezadovoljan dinamikom radova, što se tiče cjeline Zadar. Nastojimo zajedno s naručiteljima i investitorima taj dio cjeline Zadar dovedemo do kraja. Zaključak je i da ćemo prema svim MO krenuti s više informacija i organizirati neki vid tribine gdje javnost može prisustvovati da se građanima približi plan i dinamika radova te da se odgovori na njihova pitanja, najavljuje gradonačelnik.

Dukić je apelirao na predstavnike medija da ukazuju na probleme u provedbi projekta Aglomeracije, kako bi se oni mogli što brže mogli rješavati. Ispričao se svim građanima koji trpe radove, naglašavajući kako zna što znače radovi jer su počeli kopati i u njegovoj ulici. Naglašava da je bitno da sve informacije o radovima izađu u javnost na vrijeme kako bi građani bili upoznati sa svime.

Nakon gradonačelnika, medijima se obratio predstavnik tvrtke Ludwig Pfeiffer, koja izvodi radove,  inženjer Josip Križanac koji je predstavio plan radova u MO Diklo do 15. lipnja.  Na početku svog obraćanja Križanac je naglasio da je do sada u projektu Aglomeracije projektirano 70 kilometara infrastrukture, od toga je 48 kilometara odvodnje i 22 kilometra vodovodne mreže. Istaknuo je da je time realizirano 39 posto cjevovoda, ali da su se susreli s mnogim problemima, primjerice s postojećom infrastrukturom koju se mora otkloniti da bi se polagala nova. Tvrdi kako upravo zbog toga kasne s radovima. Objasnio je kako trenutno na području Dikla rade četiri ekipe, a probleme im najviše stvara obala jer je uz more. Do sada je, naglašava, realizirano tri kilometra cjevovoda, a čeka ih još puno posla i na vanjskom dijelu terena.– Diklo je lokalitet na koji otpada osam kilometara infrastrukture. Plan nam je do 15. lipnja svu postojeću infrastrukturu vratiti u prvotno stanje. U travnju u radove uvodimo još dva tima, te nam je cilj realizirati još dva kilometra radova prije turističke sezone.  Plan je da nakon ljetne sezone dočekamo slobodan put prometu i stanovnicima i nama s opremom i kamionima da možemo raditi dio obalnog kolektora u Dražicama koji je u vezi s Diklom, tu ostaje još kilometar zahtjevnog kolektora uz more da taj dio grada može normalno funkcionirati i da se promet može normalno odvijati, objašnjava Križanac te dodaje: – Projekt ima dvadesetak odvojenih cjelina i radove istovremeno izvodimo na više lokaliteta, a neke cjeline već imaju i uporabne dozvole, dok su na četiri ili pet, radovi u završnoj fazi.

Projektant Davor Dobrović objasnio je potom svrhu izgradnje cjevovoda u moru, naglasivši da su projektom predviđeni ispusti koji sakupljaju oborinske vode i ispuštaju ih u more. Također, predviđeni su, kako objašnjava i incidentni ispusti koji ispuštaju kućne otpadne vode.

– Ti ispusti su posljednja linija obrane od razlijevanja otpadnih voda na obali. To s cijevi spuštene sto metara u more, a do izlijevanja incidentnih ispusta može doći jedino u slučaju kvara crpne  stanice ili nestanka električne energije. Moram napomenuti da u svakoj crpnoj stanici postoji rezervna pumpa koja se aktivira čim glavna prestane raditi. Ako dođe do kvara, Odvodnja odmah dobiva obavijest i njihovo dežurstvo odmah reagira te agregatima ponovno osposobljava crpke. Vrlo je vjerojatno, stoga, da do aktiviranja tih incidentnih prelijeva nikada neće ni doći, objašnjava Dobrović.

Za kraj je Grgo Peronja iz Odvodnje naglasio kako je postavljanje incidentnih ispusta bilo obavezno zakonom jer služe kao sigurnost u ekstremnim situacijama te da se gotovo nikada ne aktiviraju.

– U svakom slučaju te cijevi ne služe za evakuaciju zagađenih otpadnih voda u more, poentirao je Peronja.