Visoka inflacija, usporavanje svjetske gospodarske aktivnosti i porast troškova financiranja glavni rizici za financijsku stabilnost u Hrvatskoj

Savjet Hrvatske narodne banke na jučerašnjoj je sjednici informiran o tekućim gospodarskim, monetarnim i financijskim kretanjima u europodručju i Hrvatskoj. Također, Savjet je upoznat s odlukama sa sastanka Upravnog vijeća Europske središnje banke (ESB) održanog 2. veljače 2023. te transmisijom zajedničke monetarne politike kroz bankovni sustav i financijska tržišta europodručja i Hrvatske.

Savjetu je predstavljen i novi broj publikacije Makroprudencijalna dijagnostika, u kojoj su analizirana makroekonomska i financijska kretanja na kraju 2022. te su identificirane ranjivosti i rizici za financijsku stabilnost. Ukupna izloženost rizicima blago se smanjila na prijelazu iz 2022. u 2023., na što je najviše utjecao nestanak valutnog rizika ulaskom u europodručje. U uvjetima geopolitičkih neizvjesnosti, visoka inflacija, usporavanje svjetske gospodarske aktivnosti i porast troškova financiranja ostaju glavnim rizicima za financijsku stabilnost u Hrvatskoj. Bankovni je sustav i nadalje izrazito stabilan, unatoč blagom smanjenju stope ukupnoga kapitala. Profitabilnost banaka relativno je visoka, a neke od većih banaka zbog izraženog povećanja profitabilnosti u prošloj godini mogle bi biti obveznici jednokratnog poreza na izvanrednu dobit, izvijstili su iz Hrvatske narodne banke.

Cijena zaduživanja države i nefinancijskih poduzeća primjetno je porasla u uvjetima pooštravanja monetarne politike ESB-a, ali ne i za kućanstva, za koja se vidljiviji rast kamatnih stopa može očekivati tek u ovoj godini. Raširena praksa fiksiranja kamatne stope, barem tijekom određenoga početnog razdoblja otplate kredita, ublažit će učinak porasta tereta otplate za dužnike, a u kratkom su roku kućanstva dodatno zaštićena i zakonskim ograničenjem najviših kamatnih stopa na kredite. U 2022. dodatno se ubrzao rast cijena stambenih nekretnina, što zajedno sa snažnim rastom kredita poduzećima i stambenoga kreditiranja povećava cikličke sistemske rizike. Na to je HNB u prosincu 2022. reagirao povećanjem najavljene stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala s 0,5% na 1%.