Europska komisija je u srijedu predložila nova pravila po kojima će se od proizvođača koji na svoje proizvode stavljaju oznake o ekološkoj prihvatljivosti tražiti dokazi kojima će moći opravdati te oznake.
Prijedlogom direktive o novim pravilima za potkrepljivanje tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš želi se spriječiti praksa manipulativnog zelenog marketinga i zavaravajućih tvrdnji.
– Tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš nalazimo posvuda: majice neškodljive za ocean, ugljično neutralne banane, sokovi koji ne štete pčelama, dostava sa 100-postotnom kompenzacijom emisija CO2 itd. Nažalost, te se tvrdnje prečesto navode bez ikakvih dokaza i opravdanja, izjavio je izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
Timmermans dodaje da takva praksa stavlja poduzeća koja proizvode istinski održive proizvode u nepovoljan položaj.
Posljedica nepostojanja zajedničkih pravila
– Mnogi Europljani svojom kupnjom žele doprinijeti održivijem svijetu, i stoga je važno da mogu imati povjerenja u tvrdnje koje se navode. Ovim prijedlogom potrošačima omogućujemo veću pouzdanost da nešto što se prodaje kao zeleno doista i jest zeleno, dodao je Timmermans.
Prema prijedlogu direktive, koju moraju potvrditi Vijeće EU-a i Europski parlament, poduzeća koja na svoje proizvode i usluge stavljaju oznake o ekološkoj prihvatljivosti morat će te tvrdnje potkrijepiti znanstvenim dokazima i morat će ih se moći neovisno provjeriti.
Ovlašteno tijelo za verifikaciju takvih tvrdnji morat će ih provjeriti prije nego što se stave na proizvode.
Prijedlog je usmjeren na izričite tvrdnje, poput “majica izrađena od recikliranih plastičnih boca”, „dostava s kompenzacijom emisija CO2″, “ambalaža od 30 posto reciklirane plastike” ili “zaštita od sunca neškodljiva za ocean”.
U istraživanju koje je Komisije provela 2020. pokazalo se da je 53,3 posto ispitanih tvrdnji o prihvatljivosti za okoliš u EU-u bilo nejasno, zavaravajuće ili neutemeljeno, a 40 posto nepotkrijepljeno.
To je posljedica nepostojanja zajedničkih pravila za poduzeća koja iznose dobrovoljne tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš, što dovodi do manipulativnog zelenog marketinga i stvara neravnopravne uvjete na tržištu EU-a na štetu stvarno održivih poduzeća.
