Oporbeni zastupnici upozorili su danas, tijekom rasprave o provedbi službene razvojne pomoći Hrvatske inozemstvu za 2021., da smo zbog prevelike nabave cjepiva protiv covida-19 samo u toj godini donirali cjepiva u vrijednosti većoj od 64 milijuna kuna.
Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić u izvješću je rekao da je službena razvojna pomoć Hrvatske u inozemstvu u 2021. iznosila 624.22 milijuna kuna, što je porast od 20.8 posto u odnosu na 2020.
Time je, poručio je, nastavljen trend povećanja ukupnog godišnjeg izdvajanja Hrvatske za provedbu razvojnih i humanitarnih projekata u inozemstvu.
Kojim su sve državama donirana cjepiva?
Lucić je pojasnio da je to povećanje dominantno generirano donacijama cjepiva protiv covida-19 koje su dodijeljene bilateralnim putem te kroz multilateralni mehanizam za dijeljenje cjepiva Covax, na što se odnosilo 10.3 posto ukupnog iznosa te pomoći.
Donirano je cjepiva protiv covida-19 u vrijednosti 64 milijuna kuna, i to BiH, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Vijetnamu, Ruandi i Butanu, a putem mehanizma COVAX Siriji, Egiptu, Indoneziji, Tadžikistanu i Pakistanu.
Lucić je kazao i da se znatno povećanje službene razvojne pomoći odnosi i na udio doprinosa RH u Opći proračun EU, koji se priznaje kao službena razvojna pomoć. Najviše sredstava službene razvojne pomoći bilo je usmjereno na razvojnu suradnju, 529.96 milijuna kuna, dok se ostatak odnosio na humanitarnu pomoć. Pritom je najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske bila BiH.
Raspudić: Uludo bačeno više od 64 milijuna kuna
Nino Raspudić (Klub Mosta) rekao je da je zbog nerazumno velike nabave količine cjepiva protiv covida-19 samo u 2021. godini kroz donaciju naša zemlja uludo bacila više od 64 milijuna kuna.
“Sada da to cjepivo ne bi trunulo i ne bi stvaralo dodatni trošak kao zbrinjavanje medicinskog otpada tu brigu ćemo prebaciti na drugoga pa ćemo ga donirati”, kazao je. Upitao se i koliko je doniranih cjepiva u zemljama kojima su donirane zaista utrošeno, a koliko ih je bačeno i zbrinuto kao medicinski otpad.
Na iznos sredstava za donirana cjepiva upozorio je i Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta) ocijenivši da se radi o ozbiljnom novcu. Naveo je i da se u izvješću, među ostalim, spominje projekt u suradnji s Ministarstvom branitelja posvećen jačanju kapaciteta u pronalasku nestalih osoba u vrijednosti 20.000 kuna. No, rekao je, ne spominje se i jako potrebna suradnja sa Srbijom na području nestalih osoba jer naša zemlja još uvijek traži oko 2000 nestalih osoba.
“Očigledno na ovom području nikakve suradnje sa Srbijom nema niti kroz službenu razvojnu pomoć niti kroz bilo koji drugi mehanizam koji hrvatska vlada i država mogu pokrenuti”, rekao je.
Knjiženje članarina u EU i međunarodnim organizacijama kao razvojna pomoć
Dretar problematičnim smatra knjiženje članarina naše zemlje u međunarodnim organizacijama kao službenu razvojnu pomoć te se pita na koji način se ta sredstva troše.
Na problem knjiženja članarina u EU i međunarodnim organizacijama kao razvojnu pomoć upozorio je i Bojan Glavašević (Klub zeleno-lijevog bloka) iako to metodologija dozvoljava. Smatra i da ono što izdvajamo za službenu razvojnu pomoć mora imati takav učinak da osnažuje međunarodni položaj i ugled naše zemlje, osobito u susjedstvu. Ali, ocijenio je, to trenutno nije slučaj.
I Domagoj Hajduković (Klub Socijaldemokrata) smatra da bi razvojna međunarodna pomoć trebala biti usmjerena na povećanje ugleda i vidljivosti RH u regiji i svijetu. Istaknuo je i da je interes naše zemlje da države u regiji što prije postanu članice EU i NATO-a jer je to bitno zbog stabilnosti i ekonomije Hrvatske i susjednih zemalja.