Ovaj vikend počinje ljetno računanje vremena. U noći na nedjelju kazaljke na satu pomiču se za jedan sat unaprijed, s dva na tri sata.
Tako je određeno Vladinom Uredbom o ljetnom računanju vremena u kojoj stoji: “Ljetno računanje vremena u 2023. godini počinje 26. ožujka 2023. u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s. Ljetno računanje vremena u 2023. godini završava 29. listopada 2023. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.”
Ova Uredba navodi i kako će se vrijeme regulirati sve do kraja 2026. godine.
Europska unija prije nekoliko godina je najavila da će ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno. To se još uvijek nije dogodilo, a prema zadnjim preporukama iz EU-a, svaka država članica može odlučiti za sebe. Kako je većina članica ostala neodlučna oko toga, a među njima i Hrvatska, kazaljke ćemo micati i ove godine.
Otkud uopće ova praksa? Prvi put se ljetno i zimsko računanje vremena počelo prakticirati tijekom Prvog svjetskog rata. Tada se od ove prakse brzo odustalo. Benefiti koji su tada spominjani, spominju se i danas, ali nisu baš tako veliki kao što se to ističe. Iako na ovaj način štedimo struju, što je i bio prvotni plan, trošimo više goriva.
Znanstvenici upozoravaju i da ljetno računanje vremena nije prirodno za naš organizam, prenosi N1.
Na naš organizam u mnogim stvarima utječe količina sunčeve svjetlosti koju primamo i količina sna. Ako se te dvije stvari mijenjaju, mijenjaju se i procesi u našem tijelu, uglavnom ne na bolje.
Primijećeno je da su ljudi depresivniji, da imaju više problema sa zdravljem, a zanimljiv podatak je i onaj da zbog nedostatka sna, prvog dana nakon pomicanja kazaljki na ljetno vrijeme raste broj ozljeda na poslu…