Tko s kime stanuje i gdje? Koliko zarađuje? U pripremi Registar stanovnika, obitelji i kućanstava

Porezna uprava osniva registar stanovnika, obitelji i kućanstava. Cilj je povezati podatke o stanovnicima kako bi se pravednije i točnije oporezivale sve vrste dohotka, pružila socijalna pomoć te utvrdilo kretanje stanovništva. Njime bi se uvele imovinske kartice pa se postavlja pitanje – je li registar kućanstava zapravo korak do uvođenja poreza na nekretnine.

Tko s kime stanuje i gdje? Koliko zarađuje? Tko troši više nego što zarađuje? Kako bi pronašla odgovore na ta i slična pitanja, Porezna uprava priprema registar stanovništva, obitelji i kućanstava. Kad zaživi, a mogao bi za godinu i pol do dvije, pred Poreznom upravom bit će nemoguće sakriti tko čime raspolaže. Građani će i sami moći unositi i mijenjati podatke, uz kontrolne mehanizme.

– Ideja je da se registar stanovništva, obitelji i kućanstva popuni iz sadašnjih baza podataka. Nije da država i gradovi i općine nemaju baze podataka, no one nisu nigdje povezane na jednom mjestu i upravo iz tog mjesta kada bi imali tu jednu platformu svaki od dionika bi mogao za sebe postaviti zahtjev recimo za onim podacima koji su im potrebni u njihovom radu, pojasnio je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša.

I ministar financija volio bi da je imao jasniju sliku o dohocima unutar jednog kućanstva kad je, primjerice, Vlada odredila posljednji paket mjera za pomoć najugroženijima.

– Bilo bi odlično kada bi imali podatke o kućanstvima, pa da znamo koliko članova ima koje kućanstvo pa da možemo te mjere još više i još bolje usmjeriti po članu kućanstva. To bi bilo super, ali zbog određenih objektivnih ograničenja trenutno to nismo u mogućnosti napraviti ali ćemo raditi na tome da te situacije riješimo,  rekao je ministar financija Marko Primorac.

Oporba, ekonomisti i sindikalisti uglavnom pozdravljaju uvođenje registra stanovništva. No, on izaziva i neke osjetljive konotacije:

– U tom slučaju će se moći govoriti primjerice i o uvođenju poreza na nekretnine. Kad je riječ o socijalnim potporama, praćenju samog stanovništva, kretanju studenata, poreznoj politici, poreznoj olakšici ili potporama, sve se to puno lakše rješava kad postoje takvi registri, kazao je Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Registar bi, dakle, trebao sadržavati stvarne podatke o stvarnom stanju.

– Podržavamo svaku inicijativu koja doprinosi povećanju transparentnosti jer samo na temelju transparentnosti se mogu raditi kvalitete reforme i u poreznom sustavu i u socijalnim davanjima, rekao je glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.

Registrom stanovništva koristila bi se sva tijela u državnoj upravi, a to bi značilo i da ćemo manje čekati u redovima na šalterima institucija, prenosi HRT.