Nova smrt zbog napuhače u svijetu; Najotrovnija vrsta nedavno ulovljena kod Dugog otoka, Soldo: “Ni termička obrada ne uništava toksine!”

Smrt starijeg bračnog para s Malezije nakon što su pojeli otrovnu ribu napuhaču, poznatiju kao fugu, aktualizirala je temu njezine prisutnosti u morima, tako i uz našu obalu.

Nakon što su ispekli ribu za ručak, počeli su osjećati teškoće s disanjem i drhtavicu. Par je hitno prevezen u bolnicu. Žena je umrla istog dana, dok je njezin suprug preminuo osmog dana kome.

Populacija otrovne ribe napuhače zabilježena je i u Jadranu.

Iako se radi o tropskoj vrsti, postala je otporna na hladnije more.

Alen Soldo, redovni profesor u trajnom zvanju na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu govori nam o zastupljenosti i opasnosti ribe fuge.

– U Jadranu postoji nekoliko vrsta napuhača. Sa širenjem drugih riba i organizama koje kroz Sueski kanal ulaze u Mediteran, moglo se očekivati i da će neke od ovakvih vrsta doći kod nas. Ono što je dobro za Jadran, barem za sada, jest temperatura, jer Jadran spada u najhladniji dio Mediterana, a sve ove vrste koje dolaze su termofilne, vole veću temperaturu. Ako ništa drugo, dolazit će sporije i u Jadranu populacije neće biti tolike da predstavlja neki značajan problem. Ipak, svakih par godina nađe se neka od napuhača i kod nas, priča nam profesor Soldo.

Kod Velog Rata na Dugom otoku ribar je u ožujku 2023. ulovio srebrnoprugu napuhaču, lat. Lagocephalus sceleratus.

– U zadnje vrijeme pojavljivale su se napuhače iz roda Lagocephalus koje spadaju u vjerojatno najotrovnije ili najtoksičnije takve vrste riba. Već su došle do srednjeg Jadrana. Pošto su to i dalje pojedinačni primjerci koji se ipak rijetko pojavljuju kod nas, za sada ne bi trebali napraviti neki problem, kazuje Soldo.

U žlijezdama ima snažan otrov koji kod čovjeka dovodi do paralize dišnog sustava i smrti.

Frapantan je podatak da je njezin otrov daleko jači od cijanida.

– Nažalost, puno ljudi ne zna veliki broj standardnih riba koje žive u Jadranu. Ipak, teško je očekivati da će ljudi koji prakticiraju ribolovne aktivnosti znati preko 440 vrsta koje danas žive u Jadranu. No, ako nisu posve sigurni o kojoj se vrsti radi, treba izbjegavati njihovu konzumaciju. Kod napuhača je problem što čak postoji mogućnost da se kroz njihovu kožu ako ih dirate, inficira i naša koža. Ipak, glavni je problem konzumacija. Problem je što za razliku od drugih toksina koji se nalaze u ribama i morskim organizmima koji su uglavnom termolabilni, što znači da na nekih 40 stupnjeva degradiraju, kod napuhače su ti tetrodotoksini, koji su čak stotinjak puta jači od cijanida, termostabilni. Znači niti normalna termička preparacija takve hrane njega ne degradira. U tom slučaju dolazi do trovanja koje može završiti i smrću, upozorava Soldo.