Predstavljen XVI. Svezak časopisa Archaeologia Adriatica

Na Sveučilištu u Zadru jučer je predstavljen XVI. svezak časopisa Archaeologia Adriatica. Riječ je o časopisu Odjela za arheologiju koji se bavi različitim arheološkim temama te pitanjima Jadrana i jadranskih limitrofnih područja u ranijim arheološko-povijesnim razdobljima.

Pročelnik Odjela izv. prof. dr. sc. Dario Vujević i zamjenik glavnog urednika izv. prof. dr. sc. Igor Borzić čestitali su autorima i cijelom timu koji je radio na objavljivanju časopisa, poželjevši da zadrži svoj godišnji ritam izlaženja te da i dalje bude citiran u domaćoj i stranoj stručnoj javnosti. I ovaj broj kroz izvorne znanstvene radove donosi nove spoznaje o arheološkim pronalascima i lokalitetima, ali i postaje vrijedna baza podataka za sve buduće istraživače.

Radove objavljene u časopisu predstavili su Mladen Pešić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju i dr. sc. Šime Vrkić. Pešić se posebno prisjetio suautorice prvog članka, prerano preminule Martine Dubolnić Glavan, koja je s Miroslavom Glavičićem priredila članak o Augustovu numenu iz Privlake. Riječ je o kamenu sa sačuvanom (religijskom) posvetom carskom imenu (numenu) cara Augusta, a Luka Jelić pronašao ga je početkom 20. stoljeća u dvije privlačke kuće. Jedan dio  se rabio za  sjedenje  uz  ognjište, a drugi uzidan u dovratnik kućnog  praga druge obitelji. Pretpostavlja se da je nakon dokumentiranja prenesen u Muzej sv. Donata u Zadru ili Zbirku Sv. Križa u Ninu, a kasnije mu se gubi trag.  Autori  u  radu  analiziraju  podatke  koje  je  zabilježio  Luka  Jelić  i  sagledavaju  ih  u  kontekstu  manifestacija  štovanja  carskog  kulta  na  prostoru  municipija Aenona kao i na širem području Rimskog Carstva.

Ivana Jadrić-Kučan i Ivana Banovac napisale su članak o carskom štovanja u rimskom Oneju (Omišu), pri čemu je glavna pozornost usmjerena na žrtvenik Božanskog Augusta, božice Rome i Genija carske obitelji. Božana Maletić i Matteo Pola analiziraju neobjavljeni natpis i antičku topografiju Preka, čiji antički kompleks svjedoči o kontinuitetu života od 2. do početka 6. stoljeća.

Dino Taras u članku o radioničkim pečatima na italskoj tera sigilati iz Zatona obrađuje dio arheološke građe prikupljene prilikom sustavnih podvodnih istraživanja antičke luke na položaju rt Kremenjača, provedenih od strane Odjela podvodne arheologije Arheološkog muzeja u Zadru. Tijekom dugogodišnjih istraživanja u luci su pronađeni i ostaci tri brodske konstrukcije sa šivenim oplatama, kao i ostaci lukobrana.   Uvid  u  radioničarske  pečate  pokazuje kako u korpusu obrađenih posuda prevladavaju sjevernoitalske radionice, iako je zapravo najviše neidentificiranih radionica.

Anita Adamić Hadžić donosi zanimljiv rad o izloženosti koštanim ozljedama ratarskih i stočarskih populacija srednjovjekovne i ranosrednjovjekovne Hrvatske. Rezultati su pokazali da je u primarno ratarskim populacijama postojala stroga raspodjela poslova između spolova, gdje muškarci obavljaju fizički teže i zahtjevnije poslove od žena, dok su kod transhumantnih (pokretnih) stočara muškarci i žene podjednako obavljali teške poslove, najvjerojatnije s ciljem čim brže prilagodbe na nove uvjete života.

Mato Ilkić i Dejan Filipčić raspravljaju o 23 osmanska novca pronađena na 16 sjevernodalmatinskih nalazišta. Kronološki pripadaju razdoblju od vremena druge vladavine sultana Mehmeda II. Osvajača (1444. – 1446. i 1451. – 1481.) pa sve do egipatskog novca nominalno kovanog za sultana Abdula Hamida II. (1876. – 1909.).

Vijesti Antene Zadar slušajte na 97,2 MHz, te online na 972.fm na svaki puni sat od 8 do 16 sati. Slušajte i Jutarnju kroniku radnim danom u 7 sati. Svakako nas pratite i na društvenim mrežama Facebook, X, Instagram i YouTube. Preuzmite naše aplikacije za iOS i Android uređaje, kako bi vam bili još dostupniji u svakom trenutku.

Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...