“Molimo provjerite jesu li vaša sjedala u uspravnom položaju, stolići s pladnjevima spremljeni, sjenila na prozorima podignuta, prijenosna računala pohranjena u pretince iznad glave i elektronički uređaji postavljeni na zrakoplovni način rada.” Upute su to koje ste sigurno čuli kada ste letjeli avionom.
Prva četiri su sama po sebi razumljiva – sjenial na prozorima trebaju biti podignuta da bi se uočili postoji li neki hitan slučaj poput požara, pladnjevi trebaju biti spremljeni, a sjedala trebaju biti uspravno postavljena da bi osoba mogla brzo izaći iz reda. Računala trebaju biti ispravno pohranjena jer u suprotnom, u hitnim slučajevima, mogu se razletjeti na sve strane.
No, trebate li uključiti zrakoplovni način rada na mobitelima? Ovisi koga pitate.
Napredak u tehnologiji
Zrakoplovna navigacija i komunikacija oslanjaju se na radio usluge, koje su koordinirane kako bi se smanjile smetnje. Digitalna tehnologija koja se trenutno koristi mnogo je naprednija od nekih starijih analognih tehnologija koje smo koristili prije 60 godina.
Istraživanje je pokazalo da osobni elektronički uređaji mogu emitirati signal unutar istog frekvencijskog pojasa kao i komunikacijski i navigacijski sustavi zrakoplova, stvarajući ono što je poznato kao elektromagnetske smetnje.
Ali 1992. godine, američka Savezna uprava za zrakoplovstvo i Boeing, u neovisnoj studiji, istražili su korištenje elektroničkih uređaja za ometanje zrakoplova i nisu pronašli probleme s računalima ili drugim osobnim elektroničkim uređajima tijekom nekritičnih faza leta. Polijetanje i slijetanje aviona smatraju se kritičnim fazama.
Američka savezna komisija za komunikacije također je počela stvarati rezervirane frekvencijske pojaseve za različite namjene – kao što su mobilni telefoni i navigacija i komunikacije u zrakoplovima – kako ne bi ometali jedni druge. Vlade diljem svijeta razvile su iste strategije i politike za sprječavanje smetnji u zrakoplovstvu, a u EU je od 2014. dozvoljeno da elektronički uređaji ostanu uključeni, prenosi N1.
Zašto se i dalje zabranjuje korištenje mobitela?
Jedan od problema leži u nečemu što možda ne očekujete – smetnjama s tla. Bežične mreže povezane su nizom tornjeva; mreže bi mogle postati preopterećene ako svi putnici koji lete iznad tih zemaljskih mreža koriste svoje telefone. Broj putnika koji su letjeli u 2021. bio je veći od 2,2 milijarde, što je polovica broja putnika u 2019. godini.
Što se tiče mobilnih mreža, jedna od najznačajnijih promjena posljednjih godina jest prelazak na novi standard. Trenutačne 5G bežične mreže – poželjne zbog veće brzine prijenosa podataka – izazvale su zabrinutost mnogih u zrakoplovnoj industriji.
Zrakoplovna industrija ističe da je spektar pojasne širine 5G bežične mreže izuzetno blizu spektra pojasne širine zračnog prometa, što može uzrokovati smetnje s navigacijskim sustavima u blizini zračnih luka koje pomažu pri slijetanju zrakoplova.
Operateri zračnih luka u Australiji i SAD-u izrazili su zabrinutost za sigurnost zračnog prometa kada je rijel o uvođenju 5G mreže, no čini se da je to prošlo bez problema u EU. U svakom slučaju, pametno je ograničiti korištenje mobilnih telefona u zrakoplovima dok se problemi oko 5G ne riješe.
Mnogi zračni prijevoznici nude WiFi, a to bi u teoriji značilo da putnici mogu koristiti telefone i pri tome razgovarati s prijateljima ili klijentima tijekom leta. No, kako navodi osoblje, posluživanje putnika bi trajalo znatno duže ako bi se putnike moralo čekati dok završe razgovor.
Zaključno – korištenje telefona tijekom leta trenutačno ne narušava sposobnost upravljanja zrakoplovom. Međutim, 5G tehnologija zadire u radio propusnost zrakoplovnih navigacijskih sustava pa su potrebna dodatna istraživanja da bi se odgovorilo na pitanje kako 5G utječe na navigaciju pri slijetanju.
