Odluka slovenskog premijera Janeza Janše da iz pregovaračkog procesa s Hrvatskog o Ljubljanskoj banci povuče Karla Erjavca koji je još uvijek nominalno ministar vanjskih poslova u Sloveniji je dočekana s različitim komentarima.
Umirovljeni diplomat Peter Toš rekao je za Slovensku televiziju da je ta odluka iznenađujuća i da je razumije kao “kaznu” za Erjavca od strane premijera, iako je Erjavec “ustrajno i dobro” vodio pregovore o Ljubljanskoj banci, inzistirajući da je to dio sukcesije bivše Jugoslavije. Toš je ustvrdio da je “neuobičajeno” da je do te odluke došlo nekoliko dana pred već dogovoreni novi susret Erjavca i hrvatske ministrice vanjskih poslova i europskih integracija Vesne Pusić, te da je upitno kako će na to gledati Hrvatska i Europska unija.
Mariborski list “Večer” u komentaru naprotiv tvrdi da Janšin potez, zbog skorog odlaska Erjavca iz vlade i razlika koje su se nedavno pokazale između njega i premijera, “nije bio neočekivan” te da Janša dogovorom za sastanak s hrvatskim premijerom Zoranom Milanovićem “ulazi u priču koju je Erjavec s hrvatskom ministricom već skoro priveo sretnom kraju”.
No, problematično je, ocjenjuje mariborski list, što je Janša susret s Milanovićem dogovorio tek za 10. idućeg mjeseca, čime se “gubi vrijeme” s obzirom na urgentnost da se riješi pitanje “koje blokira hrvatski ulazak u Europsku uniju”.
No, iz komentara koji je objavio novinar Dejan Steinbuch u listu “Finance”, a riječ je o kolumnistu portala slovenskog Telekoma bliskog vladinim izvorima, može se naslutiti nastojanje da se nešto kasnijim sastankom dobije na vremenu za učvršćivanje slovenske pregovaračke pozicije. Iz komentara se može naslutiti razmišljanje da je Erjavec javnim isticanjem da bi Slovenija mogla zaustaviti hrvatski ulazak u EU s 1. srpnja i tako dugoročno dovesti u pitanje dobre odnose sa susjednom državom i da on to ne želi primiti na svoja pleća pomalo “živcirao” premijera.
Steinbuch tvrdi da je Slovenija u Europskoj uniji s premalom težinom da bi mogla sama zaustaviti članstvo Hrvatske u uniji. No, dodaje, to bi se moglo dogoditi ako zadnje izvješće o monitoringu, odnosno spremnosti Hrvatske za članstvo ne bude pozitivno ili ako bi tako zaključila neka velika članica EU-a.
“Teza da Slovenija ometa ili blokira ulazak Hrvatske u EU je apsurdna. Odgovore treba potražiti drugdje, u centrima moći, među onim članicama koje isto tako kao ni Slovenija nisu ratificirale hrvatski pristupni ugovor. Francuska, velika Britanija, Nizozemska, Belgija, Danska, Finska, sve one imaju svoje razloge zašto taj proces nisu započele ili ga nisu zaključile. A, što misle Amerikanci ili Europljani o mogućim zapletima s ratifikacijom u Sloveniji. Jedno je ono što kažu javno – svi se službeno zauzimaju za dokončanje tog procesa s kojim bi navodno bio napravljen korak prema europeizaciji Balkana, ali su u pozadini drukčiji podtonovi: ne postoji nikakva želja za daljnjim širenjem EU-a na Balkan, a hrvatsko članstvo u EU-u je vrlo vjerojatno, iako još uvijek ne i sasvim sigurno. U svakom slučaju to nikako ne ovisi o Sloveniji”, navodi Steinbuch.