Zbog financijske krize u Europi bilježi se porast broja samoubojstava i zaraznih bolesti, sve je veći broj depresivnih ljudi, a sve manje osoba traži liječničku pomoć ili izdvaja novac za kupnju potrebnih lijekova, prenosi Slobodna Dalmacija napise uglednih medicinskih časopisa. Po upozorenjima zdravstvenih stručnjaka duboki proračunski rezovi, rast nezaposlenosti i smanjivanje prihoda doveli su i do povećanog broja zdravstvenih tegoba, čak i porasta zaraženih HIV-om te i slučajeva malarije u Grčkoj.
Rezultati analize o zdravlju u Europi, koje je objavio časopis The Lancet, ukazuju na jasnu poruku zdravstvenih stručnjaka političarima da hladno provode svoje mjere ne vodeći računa o posljedicama na zdravlje naroda.
‘Posljedice krize na zdravstvo zanemaruju se iako su vrlo očite. Ugovor EU obvezuje Europsku komisiju da prati učinke svih politika koje provodi na zdravstveno stanje građana. No Komisija nije objavila rezultate zdravstvenih učinaka mjera štednje što ih je članicama EU-a pogođenima dužničkom krizom propisala Europska komisija, Europska središnja banka i Međunarodni monetarni fond. Oni određuju gospodarski program što su ih zemlje zapale u dugove dužne provoditi u zamjenu za spasonosni zajam’, pojasnila je Marin McKee iz Europskog opservatorija za zdravstvene sustave i politiku.
Ugledna psihologinja Mirjana Nazor za Slobodnu Dalmaciju je ustvrdila kako primjećuje porast pesimizma i u Hrvatskoj čemu su razlozi u sve većem raslojavanju i društvenom osiromašenju.
‘Porast broja oboljenja mogao bi imati dva razloga. S jedne strane, ljudi postaju nemarniji prema sebi, padaju u beznađe, hvata ih depresija, a samim tim više ne vode brigu o svom zdravlju. Držeći kako je ionako sve osuđeno na propast, jednostavno počinju zanemarivati higijenske navike, nemaju samokontrole i brige u spolnom životu. Drugi je razlog u pojavi jakog stresa koji se javlja uz život opterećen krizom, a svi znamo koliko stres može lošeg učiniti na zdravlje ljudi. Sve je više gladnih ljudi, s minimalnim primanjima, kod nekih ona i ne stižu, samim tim se javljaju i takve nusposljedice kod određene populacije, gubitak volje za životom’, upozorava dr. Nazor.
Kao svijetli primjer, iako nije dio Unije, navodi se Island, jer se u toj zemlji, iako je doživjela financijski kolaps, sačuvalo dobro zdravstveno stanje nacije. Island je, naime, odbacio mjere štednje koje je preporučio EU te nastavio ulagati u socijalni sustav.