Trgovci će ukidanjem carina na hranu iz EU-a, od 10 do 40 posto, uvoziti robu za puno manju cijenu nego danas, ali ipak tvrde da nemaju prostora za spuštanje cijena. Naprotiv, od sredine svibnja Dukat, Vindija i Meggle najavljuju poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda od 10 do 25 posto, što pravdaju ‘vrtoglavim rastom ulaznih troškova, posebice energenata’!
Trgovački lanci u vlasništvu kompanija iz EU-a ušli su u oštru kampanju za privlačenje kupaca jeftinijom uvoznom robom pa poznavatelji prilika očekuju pomor tvrtki u poljoprivredno-prehrambenoj industriji, pogotovu u proizvodnji mesa, mesnih prerađevina, brašna, ulja, vina, šećera… I ovaj mjesec zaposlenost u industriji pala je šest posto u odnosu na prošlu godinu, a te su grane dosad jedine odolijevale krizi. Najveća će se bitka voditi za hranu, jer kod odjeće i obuće nema značajnijih promjena u carinskom režimu, a luksuzni proizvodi već su pojeftinili od početka godine.
Država je ukinula 30 posto poreza na luksuznu robu kao što su satovi, nakit, krznene bunde i slično, za koje se zasad odobrava od 20 do 30 posto popusta tek za plaćanje gotovinom. U trgovini igru zasad vode njemački i austrijski lanci Lidl, Kaufland i Interspar, dok se domaći lanci Konzum, Plodine i NTL još ne istrčavaju te protuudar čuvaju za ljeto i jesen.
Nakon jeftinijih sladoleda najnovija Lidlova ‘Unija niskih cijena’ donosi sniženja suhomesnatih proizvoda za od 10 do 17 posto, upravo onih od kojih se Hrvatska dosad štitila visokim uvoznim carinama i do 40 posto. Predsjednik uprave Koestlina Krešimir Pajić uvjeren je da će bankrotirati 25 posto tvrtki u prehrambenoj industriji, 25 posto promijeniti vlasnika, a opstat će oni koji su ranije izašli na inozemna tržišta.
‘Slijedi nam primjer Mađarske, u kojoj su ulaskom u EU cijene hrane pale od 30 do 40 posto, što je u jednu ruku i dobro jer ljudi u nas više neće kopati po kontejnerima’, rekao je Pajić za Večernji list, komentirajući i najnoviju situaciju između Kraša i Kauflanda.
Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže da treba težiti većoj proizvodnji i konkurentnosti. ‘Pod pritiskom trgovačkih lanaca sigurno će doći do pada cijena. No dugoročno, cijene i u Europi i u nas moraju pratiti trendove koji trenutačno govore u prilog njihova rasta. Cijena svinjske polovice na tržištu EU-a gotovo se udvostručila od 2000.’
Kako hrvatska prehrambena industrija nema novca za međunarodni marketing – procjenjuje se da bi za to trebalo 50 milijuna eura – preostaje joj samo da se bori za opstanak na domaćem tržištu. Temeljno je pitanje hoćemo li zadržati svoju dodanu vrijednost ili će je uzeti netko drugi, kaže jedan naš prehrambeni stručnjak. Kad ulaskom u EU padnu carine do 50 posto, stradat će i hrvatski vinari, tim više što EU ima i posebne ugovore s Čileom o niskim carinama na vina do 10 posto.