Hrvatska drži neslavne rekorde u stopi nezaposlenosti i padu izvoza, a zajedno sa Slovenijom bilježi najveći porast rizika od bankrota, pokazuje usporedna analiza Hrvatske narodne banke o gospodarskim kretanjima u odabranim zemljama srednje i istočne Europe.
U prvoj polovini 2013. godine u zemljama srednje i istočne Europe uglavnom je ostvaren porast ukupne gospodarske aktivnosti. Pritom je rast bio najsnažniji u Letoniji i Litvi, a nastavljen je u Slovačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Smanjenje gospodarske aktivnosti zabilježeno je u Estoniji i Sloveniji. Hrvatski BDP je u tom razdoblju stagnirao s obzirom da je u prvom kvartalu zabilježio pad od 0,1 posto, a u drugom je (prema sezonski prilagođenim podacima) porastao 0,2 posto.
U zemljama koje su ostvarile izrazitiji rast BDP-a gospodarsku aktivnost snažno je podržavala domaća potražnja dok je u Hrvatskoj i ostalim zemljama sa stagnacijom ili padom gospodarstva oporavak potražnje bio uglavnom slab ili je potpuno izostao.
Izvoz raste, ali ne u Hrvatskoj
Većina zemalja srednje i istočne Europe ostvarila je solidan rast inozemne potražnje. Snažan je bio rast robnog izvoza baltičkih zemalja te Bugarske i Rumunjske. S druge strane, najveći pad robnog izvoza u prvoj polovini 2013. godine imala je Hrvatska, koja, zajedno s Češkom, ostvaruje smanjenje izvoza robe.
U industrijskoj proizvodnji ostvarena su divergentna kretanja, ali generalno opravak je sporiji nego u segmentu izvoza. Tako je industrijska proizvodnja snažno porasla u Litvi i Rumunjskoj, a najveći je pad ostvaren u Češkoj.
Broj zaposlenih osoba u prvom tromjesečju 2013. u većini je promatranih zemalja porastao u odnosu na prvo tromjesečje prethodne godine, pri čemu je osobito dinamičan bio rast tog broja u baltičkim zemljama. Smanjenje broja zaposlenih u istom su razdoblju ostvarile Rumunjska, Slovenija, Poljska i Hrvatska.
Hrvatska prednjači po nezaposlenosti
Anketna stopa nezaposlenosti u prvom je tromjesečju bila najviša u Hrvatskoj, potom u Slovačkoj i Bugarskoj, a najniže stope nezaposlenosti i nadalje imaju Češka i Rumunjska.
Salda na tekućim računima platne bilance na početku 2013. godine nastavila su se blago poboljšavati u svim zemljama srednje i istočne Europe, izuzevši Estoniju, a najjača korekcija zabilježena je u Litvi. Tome je ponajviše pridonijelo poboljšanje salda u robnoj razmjeni koje je u većini zemalja bilo potaknuto slabljenjem uvoza, a u pojedinim zemljama i jačanjem izvoza.
Smanjenje robnog manjka u Hrvatskoj također je bilo potaknuto snažnijim slabljenjem uvoza od izvoza. Ipak, ukupna kretanja na tekućem računu Hrvatske ponajviše je odredio pad manjka od faktorskih dohodaka, najsnažniji u odnosu na sve promatrane zemlje.
U većini je promatranih zemalja u prvih sedam mjeseci 2013. bio prisutan trend usporavanja godišnje stope inflacije potrošačkih cijena započet u posljednjem tromjesečju 2012. To je bila posljedica sporijeg rasta cijena energije i prehrane. Osim toga, iščeznuo je učinak prijašnjeg povećanja indirektnih poreza i administrativnih cijena. Prilično višom od prosjeka inflacija je ostala u Estoniji i Rumunjskoj zbog administrativnih mjera (povećanja trošarina na duhan odnosno alkohol) te i nadalje visokoga godišnjeg rasta cijena električne energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda.
Zaustavljen dotok stranog kapitala
Priljevi inozemnoga kapitala u zemlje srednje i istočne Europe nastavili su slabjeti i na početku 2013. godine. Pritom su najsnažniji odljevi kapitala u inozemstvo (isključujući promjenu međunarodnih pričuva) i nadalje bili oni u Sloveniji, a slična kretanja zabilježena su još u Bugarskoj i Litvi.
Neto priljevi kapitala iz inozemstva u deset zemalja srednje i istočne Europe upola su manji nego u prvim godinama nakon izbijanja svjetske financijske krize (2009. i 2010). Takva su kretanja odraz slabijeg zaduživanja sektora države, unatoč tome što je upravo taj sektor i nadalje najveći generator priljeva inozemnoga kapitala.
Osim toga, oslabio je rast duga sektora poduzeća, a razduživanje poslovnih banaka se nastavilo, premda mnogo slabijim intenzitetom nego u 2012. Neto priljevi izravnih ulaganja nastavili su stagnirati na relativno skromnoj razini, pri čemu su iznadprosječno visoka ulaganja zabilježena jedino u Češkoj. Kapitalni transferi, od kojih se većina odnosi na primitke iz zajedničkog proračuna EU-a, ostali su relativno stabilnima.
U Hrvatskoj i Sloveniji raste proračunski manjak i rizik od bankrota
Nakon što je većina promatranih zemalja u 2012. godini provela fiskalnu konsolidaciju početkom 2013. godine samo je dio zemalja nastavio s prilagodbom, pri čemu je ona bila malo izrazitija u Bugarskoj i Slovačkoj. U Češkoj i Poljskoj manjak je ostvaren na približno istoj razini kao i prošle godine, a jedino u Sloveniji i Hrvatskoj manjak se snažnije povećao zbog porasta na rashodnoj strani proračuna.
Kada je riječ o javnome dugu (u postotku BDP-a), u prvom tromjesečju 2013. samo u Bugarskoj i Letoniji zabilježeno je njegovo smanjenje jer su jedino te zemlje u tom razdoblju ostvarile višak u proračunu. Zbog gotovo uravnoteženoga proračunskog salda porast razine zaduženosti izostao je i u Estoniji.
U Mađarskoj i Poljskoj javni je dug nakon smanjenja u 2012. ponovo povećan, a u većini ostalih zemalja nastavio je rasti, no ipak sporijom dinamikom nego u istom razdoblju prošle godine. Razina javnoga duga na kraju ožujka 2013. i nadalje je najveća u Mađarskoj, a slijede je Poljska, Slovačka, Hrvatska i Slovenija.
Razlika prinosa na premiju kreditnog rizika za većinu zemalja srednje i istočne Europe u drugom i trećem tromjesečju 2013, unatoč privremenim kolebanjima, nije se znatnije promijenila.
Naime potkraj drugoga tromjesečja Fed je najavio mogućnost smanjenja programa kupnje agencijskih hipotekarnih obveznica i dugoročnih državnih vrijednosnih papira, što je uzrokovalo povećanje globalne nesklonosti riziku. No učinak te najave na povećanje premije prinosa na financijskim tržištima bio je kratkotrajan.
Već početkom srpnja došlo je do zaustavljanja rasta premije, a potom i njezine stabilizacije, s obzirom na to da je Fed kasnije odustao od najavljenog smanjenja. U skupini promatranih zemalja jedino su Slovenija i Hrvatska zabilježile povećanje premije CDS, i to za oko 100 bazičnih bodova.