Toplo vrijeme, vjerojatno i manji broj skijaških odlazaka u inozemstvo, ali i općenito kraći boravak u zatvorenim prostorima, uz dodatan broj medicinskih čimbenika, razlog su između ostaloga, prilično blagoj epidemiološkoj sezoni kada je u pitanju gripa.
⁃ Ne samo to, nego su napokon, čini se, pozivi zdravstvenih radnika i značajno uznapredovala svijest o nužnosti i pozitivnim učincima cijepljenja, napose kod starijih osoba i kroničnih bolesnika, utjecali na mali broj prijavljenih pacijenata u ordinacijama, tvrdi dr. Alen Medić iz Zavoda za javno zdravstvo, ističući kako se trenutna iznimno povoljna situacija još dade promijeniti preko noći s obzirom da zima nije gotova, a sezona gripe završava otprilike tek koncem mjeseca ožujka.
⁃ U narednim tjednima, naročito ukoliko naglo zahladi nakon dugih iznadprosječnih temperatura, mogla bi se lako pojačati navala zaraženih u ambulantama. No, ne prizivajmo “vraga”…
[pullquote align=”left”]Napokon su, čini se, uz ostalo, pozivi zdravstvenih radnika i značajno uznapredovala svijest o nužnosti i pozitivnim učincima cijepljenja, napose kod starijih osoba i kroničnih bolesnika, utjecali na mali broj prijavljenih pacijenata u ordinacijama[/pullquote]Niti pedesetak oboljelih za sada daje nadu kako bi razdoblje na kraju 2013. i početku 2014. na ZD pa i širem HR prostoru trebalo biti rekordno po niskom postotku gripoznih osoba. Ne računajući nekoliko desetaka sporadičnih i pojedinačnih slučajeva, epidemije na sreću, kažemo barem trenutno -nema.
Mnogi Zadrani i žitelji županijskog okružja poslušali su, izgleda, savjet liječnika i iskoristili mogućnost besplatnog cijepljenja budući da je ukupno u dva turnusa naručeno, nabavljeno i na tom području odmah preventivno upotrijebljeno i potrošeno čak 9.000 cjepiva.
Dijelilo se i dijeli, inače, standardno cjepivo protiv sezonske gripe, to znači za dva tipa virusa A, jedan za tip B, u tom cjepivu je i pandemijski soj kako je i preporučila Svjetska zdravstvena organizacija. Ona svake godine određuje koji će virus u sjevernoj hemisferi cirkulirati s najvećom vjerojatnoćom, zato se ti virusi nalaze u tim cjepivima. To su konkretno- kod A tipa-H1N1, H3N2- A, a Massachuttes kod B tipa, manjeg epidemijskog potencijala. Logično, ti tipovi su bili i lani u cirkulaciji. Na južnoj hemisferi dominira B tip, kod nas – A.
[pullquote align=”right”]Trenutna iznimno povoljna situacija još se može promijeniti preko noći s obzirom da zima nije gotova, a sezona gripe završava otprilike tek koncem mjeseca ožujka[/pullquote]Kako god bilo izvrsno aktualno stanje mora se uvijek imati na umu da zbog gripe ili komplikacija izazvanih gripom u Hrvatskoj na godinu u prosjeku umre 25-30 ljudi, a najviše ih je iz istih razloga preminulo kada se pojavila pendemijska, svinjska gripa. Te 2009. preminulo je 58 osoba. Na sreću u Zadru tada nije bilo preminulih, usprkos nekoliko kritičnih slučajeva. Broj prijavljenih oboljelih kretao se 2001-2005 oko 6300 ljudi, dok se uobičajeno prijavi oko 1500-2000 oboljelih.
Koliko će ljudi oboljeti tijekom sezone teško je predvidjeti jer jedne godine ona pokaže svoje blaže lice, a slijedeće može pokazati sve opakosti svoje zle ćudi, tvrdi medicinska statistika. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, velike epidemije u našoj zemlji bile su 1957.,1968. i 2009. kada je oboljelo gotovo pola milijuna stanovnika. Svijet, pa tako i naša država, za pandemiju gripe već se neko vrijeme priprema, posebno nakon panike koja je posljednjih nekoliko godina zavladala zbog ptičje gripe i svinjske, kao i najava o mogućim smrtonosnim mutacijama. Pandemija se javlja prilikom pojave novog nepoznatog virusa na koji ljudi nisu stekli otpornost, što izaziva simultane epidemije širom planeta s golemim brojem oboljelih i velikim brojem izgubljenih života.
U prošlom stoljeću najveća pandemija gripe zbila se 1918. godine, poznata kao Španjolka jer je krenula s Pirinejskog poluotoka. Za posljedicu je imala između 40 i 50 umrlih osoba. Premda se zdravstvo otada uveliko razvilo, neke epidemiološke studije koje je izradio američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti iz Atlante predviđaju da bi eventualna današnja pandemija mogla odnijeti od dva do 7. 4 milijuna života diljem planeta. Procjenjuje se da bi samo u visoko razvijenim zemljama, koje čine 15 posto svjetske populacije, lječničku pomoć zatražilo između 134 i 233 milijuna ljudi, dok bi njih od 1.5 do 5. 2 milijuna moralo biti hospitalizirano u bolnicama. Pretpostavlja se da će se razvijati vrlo brzo, što će izazvati rani nestanak cjepiva koje neće biti dostupno svima.