Brojni naši vozači teretnjaka krenut će trbuhom za kruhom put Kanade ili zapadnoeuropskih gradova, a na domaćoj burzi rada trenutačno je pomama za konobarima, kuharima, prodavačima i čistačicama.
Putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje traži se 434 konobara, 376 kuhara, 149 prodavača te 121 čistačica, a većina njih raditi će preko ljeta na Jadranu. No, potrebe od onih oglašenih su zapravo puno veće. Procjena pulskog HZZ-a je da će se samo u Istri ovu sezonu zaposliti preko šest tisuća ugostiteljsko-turističkih radnika.
‘Tradicionalno tražimo podatke od svih vodećih turističkih kompanija u Istri koje su njihove planirane potrebe za sezonskom radnom snagom. No, podaci koje nam daju ne znače da će sve te potrebe biti i oglašene, jer velike kompanije imaju dio ljudi koje prioritetno primaju. To su stalni sezonci, za koje od 1. siječnja HZZ u suradnji s poslodavcima participira u naknadi i produženom mirovinskom stažu te oni sezonski radnici koji su već ranije radili i poslodavci ih direktno kontaktiraju. U ove prve dane sezone, kompanije potrebe za radnicima zadovoljavaju sa vlastitim kontigentom stalnih i višegodišnjih sezonaca koji su im ‘pri ruci’ i odmah na raspolaganju, a tek nakon Uskršnjih blagdana kad se zahukta sezona, pozivaju se ostali’, pojašnjava Tanja Lorencin Matić, predstojnica Područnog ureda HZZ-a u Puli pod čijom upravom su ispostave u Poreču, Rovinju, Umagu, Pazinu, Buzetu i Labinu. Ističe da su velike hotelijersko turističke kompanije iskazale potrebu za nešto više od 5. 100 sezonskih radnika.
‘Taj broj uvećavamo za 20 do 25 posto jer procjenjujemo da je toliki udio sezonaca malih privatnih obrta i tvrtki te trgovina koje također u sezoni imaju potrebu za većim brojem djelatnika, što je još 1 050. Lani smo imali šest tisuća slobodnih radnih mjesta, dok je ove godine ukupno 6. 150. Uvijek su najviše tražene sobarice, a brojka se kreće oko 1.100. Velika je potražnja i raznog pomoćnog osoblja, njih 3. 583, što su uglavnom mladi bez iskustva. Traži se također 850 kvalificiranih konobara i oko 200 pomoćnih te 625 kvalificiranih kuhara i tristotinjak kuhara te 410 recepcionara’, pojašnjava u brojkama Lorencin Matić potražnju kadrova koji će pripomoći što uspješnoj turističkoj sezoni u Istri.
‘U sezoni 2014. planiramo zaposliti oko 1910 sezonskih radnika, od čega je otprilike 20 posto novih radnika, koji po prvi puta ulaze u naš sustav. Riviera Adria d.d. dulji niz godina bilježi 80 postotni povrat sezonskih radnika, što nas svrstava među najpoželjnije poslodavce u Hrvatskoj’, kaže direktorica ljudskih resursa Valamar hotela i ljetovališta d.o.o. Gordana Fabris te pri tom dodaje da u kategoriji takozvanih stalnih sezonaca imaju 327 radnika.
Najtraženija zanimanja i ove sezone su zanimanja kuhara, konobara, sobarice, čistačice, radnika na održavanju, vrtlara i pomoćnih radnika, a jedna od bitnih komponenti odabira je svakako znanje stranih jezika.
‘U turizmu su potrebe za odgovarajućim stručnim kadrom vrlo velike, a često ih tržište rada ne prati u dovoljnoj mjeri, pa tako nedostaje stručnog restoranskog kadra poput konobara, sommeliera i barmena. Imamo veliki broj kvalitetnih kadrova koji se javljaju za oglašena radna mjesta, međutim jednako tako suočavamo se s činjenicom da mnogi tražitelji posla ne posjeduju potrebna znanja i vještine za poslove koje zahtijeva određeno radno mjesto. U turizmu se to osobito odnosi na znanje stranih jezika te potrebno radno iskustvo’, napominje direktorica ljudskih resursa Valamara.
Rabačka podružnica Riviera Adrie tako traži 495 radnika, među kojima prevladavaju konobari i barmeni, kuhari i pomoćno osoblje u kuhinji te sobarice i recepcionari. Sezonskim radnicima tvrtka nudi osigurani smještaj i prehranu, no iskreno kažu, gro sezonske radne snage još uvijek se bazira na domicilnom stanovništvu. Za hrvatske prilike, među deficitarnijim sezonskim zanimanja su animatori, pa im je tako nedostajalo desetak. Od ukupnog broja sezonskih radnika, šezdesetak je stalnih sezonaca, no kako ističe Irene Višković, rabački radnici na HZZ-u prijavljeni možda mjesec do dva i već ih se krajem siječnja ili početkom veljače poziva ponovno na posao.
‘Problem u Istri je dosta velika prostorna nepokretljivost domicilnog stanovništva pa ljudi, recimo, iz Pule ne žele ići raditi u Umag. Rad u turizmu, budući da je to smjenski rad koji traje često do kasno u noć, podrazumijeva da bi se morali preseliti. Za Poreč i Umag nikada ne uspijevamo osigurati dovoljan broj sezonaca među domicilnim stanovništvom,a to ne bi uspjeli ni kada bi zaposlili sve koji su trenutno nezaposleni’, zaključuje šefica istarskog Područnog ureda HZZ-a Tanja Lorencin Matić.