Danas se u po prvi put u redovnom izbornom danu EU, provode u Hrvatskoj izbori za Europski parlament, jedino izravno izabrano tijelo koje zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast u Europskoj uniji. Broji 766 zastupnika, koji se biraju svakih pet godina i predstavljaju 500 milijuna građana.
I premda izlazimo, nebitno u kojem postotku, na nedjeljno glasovanje, i iako smo se naslušali razno raznih promidžbenih poruka u kampanji koja je na sreću po politički dio RH, a na žalost po stvarni dio života u zemlji, prekinuta u znak solidarnosti s poplavljenim područjima, rijetki su koji znaju što se to uopće bira i što njihov glas predstavlja ili ne predstavlja.
Dakle, predsjednik parlamenta je Martin Schulz, njemački političar, vođa Progresivnog saveza socijalista i demokrata, drugog najveće kluba u parlamentu. Većina zastupnika izabrana je na izborima za Europski parlament 2009. iz 27 zemalja članica. Hrvatski zastupnici izabrani su na izborima 2013., pa Europski parlament trenutno čine zastupnici 28 zemalja članica.
Europski parlament predstavlja oko 450 milijuna građana EU. Izbori se provode na temelju općeg prava glasa. Ne postoji jedinstveni izborni sustav za izbor članova Europskog parlamenta, već je svaka država članica slobodna izabrati vlastiti sustav, uz poštovanje tri uvjeta propisanih Odlukom Vijeća: izborni sustav mora primjenjivati sustav razmjernog predstavništva, bilo putem izbornih lista ili putem sustava prijenosa glasa. Također, izborno područje mora biti podijeljeno na izborne jedinice, na način koje neće utjecati na sustav razmjernog predstavništva i izborni prag na nacionalnoj razini mora iznositi 5 posto prebrojanih glasova.
Predstojeći europski izbori, prvi nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, u 28 država članica Europske unije održat će se tijekom četiri dana, od 22. do 25. svibnja. Budući da se prvotno predviđeni termin održavanja izbora (5.-8. lipnja 2014.) preklapa s blagdanom Duhova, slijedom inicijative Europskog parlamenta i Odluke Vijeća za opće poslove izbori su pomaknuti za svibanj.
Konstituirajuća sjednica Europskog parlamenta održat će se od 1. do 3. srpnja u Strasbourgu. Pomicanjem unaprijed datuma održavanja europskih izbora Europskom parlamentu će se osigurati dovoljno vremena za unutarnju organizaciju kako bi mogao pristupiti izboru predsjednika Europske komisije na plenarnoj sjednici u srpnju 2014., odnosno potvrditi novi sastav Komisije do 1. studenoga 2014. Jedan od razloga za pomicanje datuma održavanja europskih izbora bila je i bojazan od slabijeg odziva birača koji je ionako u stalnom opadanju od 1979. Na prvim izborima 1979. glasovalo je 63 posto birača, na drugim 1984. – 61 posto, 1989. – 58.5 posto, 1994. – 56.8 posto, 1999. – 49.8 posto, 2004. – 45.6 posto, a 2009. godine 42.94 posto građana.
Raspodjela zastupničkih mjesta u Parlamentu po državama članica, ovisi o broj stanovnika svake države članice, tako da zemlje s više stanovnika biraju više zastupnika, no što ih biraju male zemlje poput nas.
Tako je najviše zastupnika u minulom sazivu davala Njemačka- 99, potom Francuska, Italija i Ujedinjeno kraljevstvo, po 72, Poljska i Španjolska su dale po 50, Rumunjska 33, Nizozemska 25, Belgija, Češka, Grčka, Mađarska i Portugal 22, Švedska 18, Austrija i Bugarska 17, Finska, Danska i Slovačka 13, Hrvatska, Irska i Litva 12, Latvija -8, Slovenija 7, Cipar, Estonija, Luksemburg i Malta po šest zastupnika.
Hrvatska će u razdoblju 2014.-2019. u Europskom parlamentu imati 11 zastupnika. U skladu s odredbama Lisabonskog ugovora Europski parlament treba prije održavanja europskih izbora 2014. donijeti prijedlog sljedećeg saziva Europskog parlamenta kako bi Europsko vijeće moglo donijeti odluku o budućem sastavu Parlamenta. Ukupan broj zastupnika Europskog parlamenta od 2014. godine iznosi 750+1 (predsjednik).
Države članice mogu u Europskom parlamentu imati minimalno 6 i maksimalno 96 zastupnika, proporcionalno broju stanovnika. Budući da se ulaskom Hrvatske u Europsku uniju ukupan broj zastupnika Europskog parlamenta privremeno povećao na 766, za sljedeći saziv Europskog parlamenta 2014.-2019. bilo je potrebno utvrditi novu preraspodjelu zastupničkih mjesta između država članica, odnosno smanjiti ukupan broj zastupnika na 751.
Europski parlament je u ožujku 2013. usvojio Prijedlog sastava Europskog parlamenta za razdoblje 2014.-2019. prema kojemu je 13 država članica Europske unije, uključujući Hrvatsku, ukupno izgubilo 15 zastupničkih mjesta. Odluku o sastavu Europskog parlamenta u sljedećem mandatu Europsko vijeće jednoglasno je potvrdilo na sastanku u lipnju 2013.
U Europskom parlamentu zastupnici su udruženi u sedam klubova, među kojima su i nezavisni zastupnici. Dva najveća kluba su klub Europske pučke stranke i Progresivni savez socijalista i demokrata. Klubovi se uglavnom temelje na jednoj europskoj stranci, ali mogu sadržavati i više europskih i nacionalnih stranaka kao i nezavisne zastupnike. Svaki od klubova određuje svoj unutarnji ustroj imenovanjem predsjednika, predsjedništva i tajništva.
Klubovi EU parlamenta: Pučani, predsjednik Joseph Daul, u prošlom sazivu- 274 člana, Socijaldemokrati, Hannes Swoboda, 195, Liberaldemokrati, Guy Verhofstadt- 85 članova, Zeleni, Daniel Cohn-Bendit i Rebecca Harms, 58, Konzervativci i reformisti, Martin Callanan, 56, GUE-NGL, Gabriele Zimmer, 35, EFD, Nigel Farage i Francesco Speroni, 33, Nezavisni, Nezavisni zastupnici, u prošlom sazivu- 30 zastupnika.
Predsjednik parlamenta predsjeda raspravama i djelovanjima Europskog parlamenta. Također predstavlja Parlament unutar Europske unije i u međunarodnim poslovima. Njegov potpis se zahtijeva za uvođenje većine zakona EU kao i donošenje proračuna. Predsjednički mandat traje dvije i pol godine. Od osnutka Parlamenta 1952., ukupno je bilo 28 predsjednika, a od prvih parlamentarnih izbora 1979. bilo ih je trinaest. Trenutni predsjednik je Martin Schulz.
Sjedište Europskog parlamenta je u Strasbourgu, gdje se i održavaju redovne mjesečne (četvorodnevne) plenarne sjednice, kako je propisano protokolom u Amsterdamskom ugovoru. Međutim, tijekom većeg dijela mjeseca, pripremne zakonodavne radnje, sjednice odbora, i dodatne plenarne sjednice održavaju se u Bruxellesu, gde su smještene i ostale institucije Unije. Tajništvo Europskog parlamenta nalazi se u Luksemburgu.
U posljednje vrijeme javlja se zahtjev da se sjedište Europskog parlamenta premijesti u Bruxelles, budući da je tamo smještena većina EU institucija. Kao jedan od razlog navodi se bespotrebno trošenje novca na dnevnice i troškove prijevoza prilikom jednomjesečnog seljenja u Strasbourg iz Bruxellesa.