Dvodnevni znanstveni skup pod nazivom „Aktualnosti regionalne i lokalne samouprave“ priredili su Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Udruga gradova i Grad Novalja, a koji je započeo u četvrtak u Jakišnici, u hotelu Luna.
Treba kazati kako je skup ugostio eminentne stručnjake i predavače pravnih fakulteta u Splitu, Zagrebu, Ljubljani i Mariboru, kao i četrdesetak predstavnika udruga gradova. Otvorenju je nazočio ministar uprave Arsen Bauk koji je u svom uvodnom govoru istaknuo da je u percepciji javnosti tema današnjeg skupa često puta pitanje razuma i emocija.
– Lokalna samouprava je široki spektar koji pokriva sve, od aktivne politike do znanstveno-stručnih krugova, ali i nadasve građana kojima bi trebalo sve što više biti dostupno u mjestu stanovanja, naglasio je prisutni ministar.
Domaćin, gradonačelnik Novalje, Ante Dabo, dodao je da je tema znanstvenog skupa izuzetno aktualna, a svaki od radova stručnjaka u pratećem izdanom zborniku mogli bi biti teme svakog zasebnog znanstvenog skupa.
– Dijalog između regionalne i lokalne samouprave je izuzetno važan, a zaključci ovog skupa primjenjivati će se u praksi povezujući te dvije razine i doprinjeti njihovim što boljim rezultatima, kazao je novaljski „poteštat“.
Profesor Ivan Koprić s Pravnog fakulteta u Zagrebu u svom izlaganju „Reforma regionalne razine javnog upravljanja u Hrvatskoj: razum i osjećaji“ koje je ujedno i sastavni dio izdanog zbornika, zalaže se pak za preoblikovanje i transformaciju uz konzultiranje građana.
– Pri tomu treba postići konsenzus u okvirima zadovoljavajuće društvene klime, a kada se govori o regionalizaciji velika uloga pripada upravo Udruzi gradova. Sa 101 smo došli na 556 jedinica lokalne samouprave, od čega imamo 128 gradova i 428 općina. Daljnje je pitanje kako ćemo klasificirati gradove, u sadašnjem slučaju u Hrvatskoj, veliki gradovi definirani su kao oni koji broje preko 35.000 stanovnika po čemu imamo 17 velikih gradova, sastavljenih od 450 naselja, uz određene različitosti pa tako Zagreb ima 71, Velika Gorica 58 naselja dok Split ima osam, Rijeka 2, a Pula samo 1 naselje, referirao je Koprić, napominjući kako
Europska unija ima preko 90.000 lokalnih jedinica.
– Hrvatska je tu došla među zadnjima i okolnosti su zrele da se počne razmišljati kako provesti reformu javne uprave, a ne samo raspravljati o potrebnim reformama. Daljnje odgađanje reformi može proizvesti izuzetno loše rezultate, a politika se mora ponašati odgovornije jer još uvijek nije kasno, tako da bismo, ako sada krenemo, reformu mogli uspješno okončati prije 2025. godine, zaključak je profesora zagrebačkog pravnog fakulteta.
Profesor emeritus Šime Ivanjko s Pravnog fakulteta u Mariboru iznio je primjere iz slovenske prakse kroz povezivanje javno-privatnog partnerstva i kao model predložio dvojno odnosno komanditno partnerstvo koje se uspješno primjenjuje u Sloveniji, a koje je u Njemačkoj nastalo dvadesetih godina prošlog stoljeća.
Marija Boban s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu iznijela je niz aktualnih pitanja i prijedloga rješenja fiskalne decentralizacije i naglasila da decentralizacija fiskalnog sustava zahtijeva povezivanje struke kroz znanost i praksu.
– Ekonomski cilj je da se rast lokalnog sektora definira kao dio nacionalnog razvoja, a najvažnije je odlučiti se koju strategiju odabrati, kojim pravcem krenuti i tada ga sustavno pratiti vodeći računa da se cijela lokalna samouprava ne usmjerava prema politici već prema građanima. Dok se ne dogovorimo o jednom modelu i ne krenemo u realizaciju nema napretka, zaključila je Boban.
Nakon izlaganja uslijedila je rasprava s konstruktivnim pitanjima na temu edukacije kadrova u državnoj upravi, izjednačavanja plaća u javnoj upravi i statusu ureda državne uprave i shodno njima raspored državnog proračuna.
U popodnevnim satima četvrtka održan je okrugli stol sa aktualnim primjerima iz prakse te prijedlozima kako definirati regionalnu i lokalnu samoupravu. Drugog dana znanstveno stručnog skupa, i petak, na redu su predavanja o značaju nove europske regulative, o koncesijama, utjecaju jedinica lokalne samouprave na upravljanje pomorskim dobrom i koncesije, izdvajanje javnih službi kroz pružanje javnih usluga te o upravnom sporu i jedinicama lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava.
Evidentan je značaj skupa zbog važnosti potrebe povezivanja znanosti i prakse s ciljem definiranja što skorije reforme i izrade strategije kojom će se ona provesti u praksu i time unaprijediti sustav regionalnih i lokalnih samouprava.