Sudeći po posljednjim statističkim podacima i prognozama Europske komisije, slovensko gospodarstvo uspješno kroči iz recesije dok hrvatsko i dalje ostaje ukopano na europskom dnu. Koji su glavni razlozi brzog slovenskog oporavka i što Hrvatska može naučiti od susjeda?
Početkom godine analitičari su prognozirali Sloveniji još jednu recesijsku godinu, a gotovo nitko nije vjerovao u optimistička očekivanja bivše premijerke Alenke Bratušek, koja je zbog političke krize u svibnju morala podnijeti ostavku. Suprotno crnim prognozama, preokret je stigao sam o u nekoliko mjeseci. ‘Krvna slika’ slovenskog gospodarstva naglo se popravila pa će, prema izvješću europske komisije, slovenski BDP ove godine porasti za 2,4 posto, a nešto niži rast (+1,7 posto) očekuje se iduće godine.
Petra Sovdat, novinarka poslovnog lista Finance iz Ljubljane ističe da je glavni pokretač slovenskog oporavka izvoz koji je u prvih devet mjeseci 2014. porastao 6,1 posto. ‘Rast na izvoznim tržištima bio je mnogo jači od očekivanja što je za slovensko gospodarstvo, u kojem izvoz čini značajni dio BDP-a, iznimno važno’, objašnjava Soldat.
Izvoz raste i u Hrvatskoj, ali na znatno nižoj razini nego u Sloveniji. Slovenski izvozni potencijali puno su veći, o čemu svjedoči podatak da je pokrivenost uvoza izvozom u Sloveniji 107,7 posto, a u Hrvatskoj samo 58,7 posto.
Prema mišljenju Branka Roglića, vlasnika Orbica i počasnog konzula Slovenije u Republici Hrvatskoj koji posluje na oba tržišta, glavni razlog brzog oporavka slovenskog gospodarstva je snažno malo i srednje poduzetništvo. ‘U Sloveniji su bankrotirali tajkuni, ali oni su samo dio tog gospodarstva. Njih su izvukli mali i srednji poduzetnici koji su dobro povezani s velikim proizvodnim gigantima na Zapadu’, ističe Roglić. To je zato, ističe Roglić, što je Hrvatska znatno slabije vezana uz zapad od Slovenije.
Ali nije samo jači privatni sektor razlog što se Slovenija bolje nosi s recesijom. Slovenska vlada poduzela je znatno učinkovitije mjere u smanjivanju proračunske potrošnje od hrvatske. Rezultati se vide u usporavanja rasta javnog duga koji će, prema prognozama Europske unije, u 2015. tek blago porasti (sa 82,2 na 82,9% BDP-a) dok će hrvatski javni dug nastaviti skokovito rasti (sa 81,7 na 84,9% BDP-a).
Za razliku od hrvatskog gospodarstva u kojem je izvoz jedina svijetla točka, značajan doprinos rastu slovenskog BDP-a dale su i investicije. U 2014. Slovenija bilježi solidan rast investicijske aktivnosti od 4,6 posto, dok se u idućoj očekuje usporavanje na 2,7 posto.
Slovensku investicijsku ofenzivu Petra Sovdat povezuje s lokalnim izborima koji su održani u listopadu. ‘Prije izbora sve općine su počele realizirati razne lokalne projekte. Bez toga ne bi bilo rasta investicija’, tvrdi Sovdat.
Slovenski ekonomist Bogomir Kovač ističe da je ovogodišnji rast BDP-u u Sloveniji dobrim dijelom rezultat većeg povlačenja kapitala iz europskih fondova.
U Hrvatskoj pak sredstva EU fondova izvlačimo na kapaljku pa su investicije već godinama u negativnoj zoni. Ove godine u padu su 4,1 posto, a unatoč velikim planovima o aktiviranju fondova EU-a, ni iduće godine ne možemo očekivati ulazak u pozitivu.
Bolju kondiciju slovenskog gospodarstva možda najbolje oslikava stopa nezaposlenosti koja je u Sloveniji 9,8 posto, a u Hrvatskoj 17,7 posto. U 2015. će se razlika još više povećati jer će, prema prognozama EK-a, nezaposlenost u Sloveniji pasti na 9,2 posto dok će u Hrvatskoj ostati na istoj razini.
Najveći uteg gospodarskom rastu za obje zemlje je imperativ smanjivanja proračunskog deficita koji diktira Europska komisija. Soldat smatra da će zbog toga biti teško održati visoke stope gospodarskog rasta. ‘Prvi potez nove slovenske Vlade na čelu s Miroslavom Cerarom bio je uvođenje tri nova poreza; nema mjera za poboljšavanje poslovne klime’, upozorava Sovdat.