Četrdeseti međunarodni simpozij profesora filozofije i teologije u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu počeo je sa svojim dvodnevnim radom u srijedu 30. ožujka u dvorani hotela Kolovare u Zadru. Taj tradicionalni međunarodni simpozij okupio je devedeset profesora teoloških učilišta iz Zagreba, Đakova, Rijeke, Splita, Zadra i Sarajeva.
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić u pozdravnoj riječi prisutnima rekao je da su teme simpozija aktualne u teološkom, liturgijskom i vremenskom smislu. „U uskrsnom razdoblju osobito je uočljiva uloga Petra, pa se u to dobra uklapa i tema petrovske službe u međucrkvenom i teološkom vidiku. Treća obljetnica papinstva pape Franje, za kojeg neki kažu da je najveći reformator Crkve u zadnjih stotinu godina, dobra je prigoda vidjeti koje on pastoralne naglaske i socijalne pothvate poduzima i traži. To ne može ostaviti po strani ni teologe, katoličke filozofe, voditelje crkvenih zajednica, župnike i biskupe“ istaknuo je mons. Puljić, dodavši da je papa Franjo svoj program i nakane izrekao u pobudnici ‘Radost evanđelja’, obilježenoj radosnim stilom i brojnim poticajima. U zahvalnosti Bogu za papu Franju, nadbiskup je poželio da ti poticaji pobude misijski zanos, radost evangelizacije, duh zajedništva i bratske ljubavi. Čestitao je organizatorima i sudionicima simpozija na ustrajnosti, istaknuvši da ta okupljanja za deset godina obilježavaju pola stoljeća svog rada, što je jako veliko i vrijedno. „Neka filozofsko-teološka, povijesno-pravna i pastoralno-socijalna glazbala koja će se čuti i uključiti, ispune vaše duše osjećajem kako je lijepo slušati, raspravljati i družiti se“ potaknuo je mons. Puljić i poželio Božji blagoslov u radu.
U ime organizatora KBF-a Sveučilišta u Zagrebu, uvodnu riječ uputio je dekan prof. dr. Tonči Matulić. Uz okruglu obljetnicu svog četrdesetogodišnjeg održavanja, Matulić je podsjetio da su korijeni tog simpozija iz vremena kad je KBF Sveučilišta u Zagrebu jedini imao status fakulteta, a sva druga visoka teološka učilišta bila su afilirana učilišta u crkvenom smislu u Republici Hrvatskoj: Split, Đakovo i Rijeka, kao još uvijek područni studij KBF-a Sveučilišta u Zagrebu. „Utoliko je zadaća zagrebačkog KBF-a bila i ostala okupljati sve teologe na takvom simpoziju. To je naš teološki Emaus na kojem možemo razvijati zajedništvo teologa. Sastoji se u tome da se međusobno upoznamo, budući da se barem u administrativnom dijelu već susrećemo. Pa je poželjno i lijepo da se znamo i osobno, da možemo razmjenjivati osobna poznanstva i iskustva. Prijateljstvo je važan moment da pokažemo zajedništvo i jedinstvo koje očituje duboke međusobne veze ljubavi i poštovanja, da smo na istom poslanju u Crkvi i društvu. Problemi su nam zajednički i poslani smo ostvarivati iste svrhe i ciljeve u Crkvi i društvu“ naglasio je dekan Matulić i istaknuo potrebu razvoja novih oblika suradnje na osobnoj, razini pojedinih struka i međuinstitucionalnoj razini. „Važno je da sva visoka teološka učilišta u RH i BiH to znaju prepoznati i doživjeti kolika je vrijednost biti zajedno, razmjenjivati teološke misli, poglede, uspostavljati nove odnose suradnje i prijateljstva“ rekao je Matulić. Smatra da je budućnost simpozija dobra a činjenica da se teolozi mogu okupiti jedinstvena prilika te je potaknuo: „Ne propustimo je nikad u budućnosti, kao što nismo i dosad“.
U svom je obraćanju prisutnima dekan Matulić istaknuo i kako je zagrebački KBF „u zadnje vrijeme dolazio u kontekst kojeg nije tražio ni želio, a sam se nametnuo“. Riječ je o njegovoj suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. „Za razliku od nekih drugih gradova u Hrvatskoj gdje filozofski fakulteti mole da se uspostavi suradnja koja se ostvaruje rutinski, spontano, u Zagrebu postoji veliki otpor. On ide dotle da se može jednostrano raskinuti lege artis sklopljeni ugovor između dviju punopravnih i jednakog prava i dostojanstva sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta i KBF-a u Zagrebu. Sad se ide u ponovni postupak unutar kojeg postoje snažne protusile, koje se gotovo mogu razumjeti jedino na način protusila koje smo poznavali do 1990-ih godina“ upozorio je Matulić, dodavši da se te protusile „danas ne pozivaju niti upiru na tu staru, posrnulu i oronulu ideologiju, ali svaka se ideologija zna vješto kamuflirati, preobražavati pa sada to čine u ime drugih slobodarskih, anarho-liberalnih ideja“.
Matulić je istaknuo da KBF Sveučilišta u Zagrebu gdje god se pojavljuje, nastupa pošteno i dostojanstveno. „Učinio je i činit će sa svoje strane sve što je primjereno visoko-školskoj, crkvenoj ustanovi, ali i znanstveno-nastavnoj ustanovi. Čekamo da te protusile na Filozofskom fakultetu splasnu, da budu stavljene u neke ‘okove’, jer s njihove strane nema nekih naročitih argumenata. To je uglavnom samo juriš na onoga koga se ne voli, koga se ne želi i koga se isključuje, iako se to uvijek čini snagom lijepo sročene retorike, snošljivosti, pluralizma i demokracije. A razvidno je da iza toga svega, toga nema. Nadamo se da će taj proces sretno završiti“ zaključio je dekan Matulić.
U radu simpozija sudjeluju dekani sljedećih katoličkih bogoslovnih fakulteta u Hrvatskoj i BiH: dr. Anđelko Domazet, Split, doc. dr. Ivica Raguž, Đakovo, prof. dr. Darko Tomašević, Sarajevo, dr. fra Vili Radman, dekan Franjevačke teologije u Sarajevu, predstavnici Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te dr. Elvis Ražov, ravnatelj Visoko – teološko katehetske škole Zadar i pročelnik Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru. Među sudionicima su i umirovljeni profesori te postdiplomski studenti KBF-a u Zagrebu.
Dekan Matulić je zahvalio i prodekanu za znanost zagrebačkog KBF-a doc. dr. Slavku Sliškoviću koji je s nadležnim Odborom, Tajništvom i Povjerenstvom za Međunarodni simpozij organizacijski pripremao taj simpozij. U poslijepodnevnim satima sudionici simpozija će posjetiti Stalnu izložbu crkvene umjetnosti u Zadru i riznicu crkve i samostana sv. Frane u Zadru.