Čovjek i mačka – povijest odnosa

Kada je Bog stvorio čovjeka, potonji se ubrzo počeo osjećati usamljeno pa je Bog stvorio psa, vječno odanog prijatelja. No, uslijed takve beskompromisne odanosti čovjek se brzo uzoholio pa je Bog  opet odlučio uzeti stvar u svoje ruke i stvoriti mu pratioca  koji će obuzdati njegovu oholost i podsjetiti ga da ipak nije superioran svima oko sebe. I tako je Bog stvorio mačku. Ova priča najbolje opisuje  u čemu leži čar danas najpopularnijeg ljubimca na zapadu – mačke.

Točan početak odnosa čovjeka i mačke teško je precizno odrediti. Znanstvenici smatraju kako su ljudi počeli pripitomljavati mačke kako bi umanjili štetu nastalu na usjevima. Posmrtni ostaci mačaka na kojima nisu nađeni tragovi nasilja upućuju na to da su ove životinje percipirane kao pomagači i prijatelji, a ne kao hrana ili žrtveni objekt. U spisima starim oko 3000 godina iščitava se kako su u to doba  mačke pripitomljene na području današnje Indije, te u Pakistanu. Poljoprivreda je bila okosnica gospodarstva na tom području, usjevi su prvo privukli glodavce, a onda i mačke.

Ipak, prva doista zanimljiva etapa povijesnog puta čovjeka i mačke počinje u Egiptu. Arheolozi su pronašli 6000 godina staru grobnicu čovjeka zakopanog sa svojom mačkom. Sigurno je da je predstavljala važan čimbenik u njegovom životu. Povjesničari se slažu da su se mačke u starom Egiptu počela masovnije udomljavati oko 2000. g. pr. K.

Stari egipćani brzo su u mački prepoznali vrsnog lovca što ih je potaknulo da ih sa sobom vode u lov.  česti su prikazi lova  u kojem bi mačka svom pratitelju donosila ulovljeni plijen.

Mačka je, najviše zbog svoje vitalne uloge u spašavanju usjeva, vrlo brzo stekla božanski status. Dok su mačke uživale u toj privilegiji, svećenici su ih čuvali u svojim hramovima, a njihovo mjaukanje, predenje i mahanje repom tumačili su kao božja predviđanja. Božanski status mačaka doveo je do vrlo ozbiljnih zakonskih sankcija – ako ste u antičkom Egiptu ubili mačku, čak i nenamjerno, mogli ste biti kažnjeni smrću. Zabranjeno je bilo i izvoziti mačke u druge zemlje. Tadašnji sudski zapisi kazuju da se često angažirala vojska u cilju spašavanja mačaka koje su prijestupnici pokušavali prokrijumčariti preko granice.  Na prijelazu iz 9. u 8. stoljeće pr. K. mačke su, krijumčarenjem iz Egipta, u Europu svojim brodovima doveli fenički trgovci i one su se brzo raširile diljem kontinenta.

Kad bi nečija mačka u starom Egiptu uginula, cijela bi obitelj bila u koroti te bi u znak žalosti svi obrijali obrve, a isto bi se činilo i u slučaju faraona. Mrtvu bi mačku zamatali u fine tkanine i potom balzamirali. Mumificiranu mačku zakapalo bi se s posudom mlijeka i miševima kako bi ih imala pri ruci u zagrobnom svijetu.

Osim u starom Egiptu, mačku su štovali i drugdje. Štovatelji rimske božice lova Dijane mačku su smatrali svetom životinjom jer su pretpostavljali kako se i sama Dijana nekad pretvara u mačku, vrhunskog lovca.  Mačka se spominje i u keltskoj mitologiji, kao i u nordijskoj.

Možda vas zanimaju i ove priče
Kažite što mislite o ovoj temi
Loading...