Prosječan stanovnik Hrvatske ima 17 posto šanse da neće doživjeti nacionalni prosjek zato što ili je alkoholičar ili je ovisnik o cigaretama ili ima po zdravlje opasan višak kilograma, porazni su podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Hrvatska je pri vrhu ljestvice najnezdravijih zemalja na svijetu – čak na sedmom mjestu. Istraživanja su pokazala kako 90 posto Hrvata smatra da zdrava prehrana ključna za jačanje imuniteta i rješavanje mnogih bolesti. U praksi smo čini se ipak zakazali. Na sedmom smo mjestu u svijetu prema konzumaciji alkohola, cigareta i brze hrane.
Svaki Hrvat godišnje u prosjeku popije 13, 6 litara alkohola, a većom konzumacijom riskiraju se srčani i moždani udar, dijabetes, tumor i pretilost, donosi N1.
“Zalažem se za to da se na svako alkoholno piće, kao i na svaku drugu namirnicu, stavi količina kalorija kako bi ljudi znali što zapravo uzimaju, jer kada uzimaju alkohol, nemaju osjećaj da to ima ogromnu kalorijsku vrijednost”, kaže Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu.
Zdrave prehrambene navike stiču se od ranog djetinjstva. Loše je teško iskorijeniti, a posljedice mogu biti pogubne.
“To u konačnici predstavlja veliki problem, zato što se smatra, prema svjetskim podacima i organizacijama, da najčešće djeca koja imaju prekomjernu tjelesnu masu postaju debeli odrasli. To za sobom ne vuče samo estetski dio, koji nam je na prvu vidljiv, nego i kronične bolesti”, kaže nutricionistica Karmen Matković Melki.
Više od 60 posto Hrvata starijih od 15 godina ne bavi se nikakvom fizičkom aktivnosti. Sjedilački način života u kombinaciji s brzom hranom vodi ravno prema pretilosti.
“Mi smo ljudi stvoreni da se krećemo. Premalo ljudi ulažu na sebe, a moraju shvatiti da svaki trening – a to ne mora biti trening tipa teretana, to može biti rekreativna šetnja po Sljemenu, po Gornjem gradu, to je ulaganje u sebe, a nusprodukt je izgled, ali i zdravlje”, kaže Marko Lončar, osobni trener.
Pola sata šetnje dnevno, ili jednosatni trening tri puta tjedno, bitno je biti aktivan i konzumirati organsku hranu, a što manje industrijsku koja nam se često nudi na pladnju.
Gotovo svaka osnovna i europska škola u RH ima jedan ovakav aparat sa slatkišima. Europarlamentarci se zalažu upravo za njihovo izbacivanje, jer kažu – potiče pretilost.
“Često čujemo kako djeca kažu da piju energetska pića, jer im treba energije. Potpuno je jasno da dijete od 11 godina ne može biti bez energije, nego da je palo pod utjecaj reklamnih kampanja za energetska pića”, kaže Borzan.
Ispred nas na ovoj nepopularnoj ljestvici tek je nekoliko država, uključujući “tradicionalno pretile” SAD te Češku, gdje je 30 posto stanovnika prekomjerne tjelesne mase. Ovim tempom, brzo ćemo ih sustići.