Iako je najnovija izjava pape Franje o tome kako zapravo pogrešno molimo Očenaš te kako prijevod molitve treba mijenjati bombastično odjeknula u svijetu, poglavar Katoličke crkve tu je svoju tezu detaljnije obrazložio i u svojoj novoj knjizi ‘Oče naš’. Hoće li ova molitva biti izmijenjena i u hrvatskom prijevodu? Ivan Markešić, sociolog religije s Instituta Ivo Pilar, smatra da bi se to moglo dogoditi
‘Odavno je ta ideja prisutna i među hrvatskim katoličkim teolozima, no, kako je to uobičajeno, gledalo se da vrhovni poglavar Katoličke crkve krene s tom inicijativom’, kazao je za tportal Ivan Markešić, sociolog religije s Instituta Ivo Pilar.
Markešić spominje da je o tome još ranije (1999. godine) govorio jedan od naših najboljih teologa, prof. dr. Mato Zovkić, s KBF-a u Sarajevu.
Prof. Zovkić je smatrao, navodi Markešić, da ispravnije prevođenje Očenašana književni i religiozni hrvatski iziskuje ozbiljnu raspravu liturgičara, bibličara i biskupskih konferencija u Hrvata. Uz ostalo, on je predlagao da se iskaz (molitva) “ne uvedi nas u napast” popravi u “ne pripusti nas kušnji”, a iskaz (molitva) “nego izbavi nas od zla” u “nego izbavi nas od Zloga”.
Također, Markešić navodi i da postoje prijepori oko dijela Očenaša „I otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim ‘. Stječe se dojam mi zapovijedamo Bogu kako treba postupati u slučaju naših prijestupa i našeg opraštanja grijeha drugima, piše Tportal.
Stoga su u pravu oni koji traži uvijek novo propitivanje već urađenih prijevoda svetopisamskih tekstova. Potrebno je znati, smatra Markešić, da evanđelja nisu pisana u vrijeme Isusova života, nego desetljećima kasnije. Moguće je stoga da je prilikom ranijih prijevoda ili prijepisa tih tekstova moglo doći do određenih pogrešaka. A to znači, dodaje on, da su evanđelja nastala u određenome povijesnom i društvenom trenutku i da ih je stoga potrebno uvijek iznova, a posebno danas ispravno tumačiti modernome čovjeku.
Nakon Papine inicijative Markešić smatra da bi se izmjena mogla uskoro dogoditi i u našem prijevodu Očenaša, a za to su naši teolozi već iskazali punu spremnost.
Podsjetimo, papa Franjo smatra da se u većini prijevoda ove molitve spominje zaziv ‘ne uvedi nas u napast’ te da je samo taj dio potrebno mijenjati. Slično je već napravljeno u Francuskoj.
U knjizi ‘Oče naš’, koja je koncipirana kao intervju poznatog teologa i zatvorskog kapelana oca Marca Pozze, Papa objašnjava zašto je riječ o pogrešnoj interpretaciji.
‘…Naime, ako otvorimo posljednje izdanje Evanđelja koje je priredila Talijanska biskupska konferencija, ondje čitamo: ‘ne napusti nas u napasti’ (Lk 11,4; Mt 6,14). I Francuzi su zamijenili tekst prijevodom koji znači: ‘Ne dopusti mi da padnem u napast.’ Ja padam, a ne da me on baca u napast pa da onda vidi kako sam pao. Otac to ne čini, otac pomaže odmah ustati. U napast nas uvodi Sotona, to je njegov zanat. Smisao je naše molitve: ‘Kada me Sotona uvodi u napast, ti mi, molim te, pruži ruku, daj mi svoju ruku.’ Kao na slici gdje Isus pruža ruku Petru koji ga zaziva: ‘Gospodine, spasi me, utapam se, pruži mi ruku!’ (usp. Mt 14,30).
Predsjednik Franjevačkog instituta za kulturu mira, fra Ante Vučković na nedavnoj hrvatskoj promociji knjige ‘Oče naš’ u izdanju Verbuma kazao je kako bi se trebao razmotriti hrvatski prijevod ove molitve.
‘Za Hrvatsku može biti važno stajalište pape Franje izneseno u ovoj knjizi da molitva Očenaš nije formula te je u jednom dijelu ta molitva u Francuskoj nedavno izmijenjena.’
Objasnio je kako je u Hrvatskoj ‘izričaj ‘ne uvedi nas u napast’ vrlo dvosmislen i upitan u smislu da velik dio vjernika to doživljava kao da bi nas Bog vodio u napast, a francuski prijevod i Papa sugeriraju da je riječ o nečemu drugom’.
‘U hrvatskom to bi značilo otprilike ovako – ‘ne dopusti da budemo uvedeni u napast, ne dopusti da budemo izloženi napasti, ne dopusti da padnemo u napast’. U svakom slučaju, riječ je o nebeskom Ocu koji hoće zaštititi čovjeka ako je u napasti te Papina promišljanja daju dobar povod da se u Hrvatskoj promisli o dosadašnjem prijevodu tog dijela Očenaša’, istaknuo je fra Ante Vučković.
Dodaje ipak kako bi neka promišljanja pape Franje u knjizi mogla izazvati rasprave. ‘Papa ima jak izričaj koji ne bismo očekivali, a to je da tumači Boga kako je Bog onaj koji ne može bez čovjeka i nas. To je, za razliku od onoga čemu smo mi na tragu, grčko-kršćanskog shvaćanja Boga – koji je suveren, koji postoji neovisno o nama i koji stvara samo iz ljubavi – drukčiji naglasak koji će vjerojatno otvoriti i neke rasprave’, rekao je fra Ante Vučković.