Mario Pavić, direktor Tankerske plovidbe: “Očekujemo prihod na nivou grupe nešto veći od 740 milijuna kuna”

Tankerska plovidba najveća je hrvatska brodarska kompanija s tradicijom dužom od 60 godina. U svojoj floti ima 12 brodova a operira još sa šest iz brodarske tvrtke Tankerska Next Generation u kojem je Tankerska plovidba vlasnik 51 posto dionica. Ukupna nosivost brodova u grupi je oko 1,1 milijun tona. Osnivanjem Tankerske Next Generation, Tankerska plovidba je željela izdvojiti segment poslovanja tankera srednje nosivosti za prijevoz rafiniranih naftnih derivata u novu kompaniju, koja će pritom svojom transparentnošću i investicijskom propozicijom privući pozornost novih institucionalnih i drugih investitora, a Tankerskoj plovidbi pružiti mogućnost razvoja i kao management kompanija.

Tankerskoj plovidbi je povjereno operativno upravljanje flotom TNG-a, a napravljeni su i posebni ugovori kako jedna drugoj kompanije ne bi konkurirale. Tankerska plovidba pruža komercijalne, tehničke, kadrovske, pravne i opće usluge ovoj relativno novoj kompaniji koja se kroz uspješan IPO 2015. godine i SPO otvorila institucionalnim i privatnim investitorima. U vlasništvo Tankerske Next Generation su ušli mirovinski i ostali ulagački fondovi, a vlasnici dionica Tankerske plovidbe imali su priliku zamijeniti jednu dionicu za osam dionica Tankerske Next Generation.

S Mariom Pavićem razgovarali smo o stanju na brodarskom tržištu, načinu ugovaranja poslova, poslovanju Tankerske plovidbe, ali i o mogućem izlasku Tankerske plovidbe iz projekta Ninsko blato te iz vlasničkog udjela u Viktoru Lencu.

Kakve ste rezultate ostvarili u prošloj godini?

– Još je u tijeku revizija financijskih rezultata za 2017. godinu, tako da ne bih htio izlaziti s brojkama, ali svakako imat ćemo dobit i za 2017. godinu. Očekujemo prihod na nivou grupe nešto veću od 740 milijuna kuna, iako kod brodarskih kompanija rast prihoda ne odražava nužno i uspješnost poslovanja. Kada brodove dajemo u vremenski najam prihod nam drastično pada i obrnuto, kada poslujemo na spotu prihodi znatno rastu. Isto je i s rashodima, u vremenskom najmu glavne troškove poslovanja kao recimo gorivo i lučke troškove preuzima unajmitelj, dok ih na spotu sami plaćamo.

Kakva je politika ugovaranja brodova u Tankerskoj plovidbi?

– Mi smo tradicionalno uvijek nastojali imati dio brodova u dugoročnom najmu, a dio na spotu, što je nešto rizičniji način poslovanja, s time da bi rizik nezapošljavanja brodova dodatno minimizirali i kroz takozvani contract of affreightment, koji nam uvijek jamči određenu stopu uposlenosti flote i na spot tržištu. Trenutno smo nešto izloženiji na spotu nego uobičajeno, ali ne previše. Rezultat odnosa broja brodova u dugoročnom najmu i spotu kompleksan je rezultat kretanja na tržištu i budućih očekivanja, kao i specifičnosti odnosa s klijentima.

Kolika je vaša flota?

– Imamo ukupno 18 brodova uključujući i brodove TNG-a. Sa svima njima operira Tankerska plovidba. Sama Tankerska plovidba vlasnik je 12 brodova. Šest TNG-ovih brodova su produkt tankeri srednje nosivosti. Služe za prijevoz naftnih derivata, lakih kemikalija i jestivih ulja. U Tankerskoj je sedam brodova za prijevoz suhih tereta te pet tankera za prijevoz sirove nafte. Iako ih brojem jedinica ima najmanje, tankeri za prijevoz sirove nafte u nosivosti i prihodu predstavljaju najveći segment našeg poslovanja.

Radi se dakle i o različitim tržištima brodskog prijevoza?

– Da, to su tri različita tržišta sa svojim specifičnim karakteristikama. Zajedničko im je da su ciklička i volatilna. Nekada su usklađena, ali najčešće to nisu.

 

Kakvo je stanje produkt tankera, odnosno brodova TNG-a?

– To je tržište koje je najmanje podložno oscilacijama. U TNG-u su nam suinvestitori uglavnom mirovinski fondovi skloni manjem riziku poslovanja. U dogovoru s njima dio flote je u dugoročnom najmu, ali smo dobro poslovali i na spot tržištu. Imamo mladu i perspektivnu flotu.

 

Kakav vam je poslovni model. Zadužujete li se?

– U Tankerskoj plovidbi smo poprilično konzervativni što se tiče zaduživanja. Novogradnje isporučene kroz 2017. financirali smo 40 posto vlastitim sredstvima, a ostatak kreditom banaka. Ne robujemo rastu pod svaku cijenu. Kompaniji možemo dodati vrijednost i bez agresivnog pristupa.

Planirate ostati u sva tri segmenta i dalje?

– Sva tri segmenta poslovanja i ubuduće planiramo zadržati. Želimo imati diversifikaciju unutar brodarstva. Iako je tankersko tržište u pravilu lukrativnije od tržišta bulk carriera, ne smijemo zaboraviti da je kroz povijest tržište bulk carriera znalo također imati izrazito dobre intervale. Primjerice, 2007. godine naš najmanji bulk carrier zarađivao je više od našeg najvećeg tankera, a razlika u nosivosti između ta dva broda je pet puta u korist tankera.

A diversifikacija izvan brodarstva?

– Kroz dalju povijest kompanije iz Tankerske plovidbe su nastali Turisthotel, Tankerkomerc i Nauta Lamjana. U novije vrijeme povijest se na neki način ponovila ulaganjem u turizam kroz projekt Ninsko blato i u brodoremont kroz Viktor Lenac.

U kojoj je fazi projekt Ninsko blato?

– Imamo koncesiju na 14 hektara zemljišta i pravo gradnje na tom zemljištu. Koncesija traje 70 godina. Trenutačno imamo otvoren međunarodni natječaj u kom tražimo ulagače. Projekt vodi ozbiljna strana konzultantska kuća. Tankerska je pripremila teren za buduće investitore, ali ne namjeravamo se baviti turizmom. Možemo eventualno ostati junior partner. Projekt je vrijedan, koliko, vidjet ćemo.

Koliko je bila vaša investicija u taj projekt?

– Negdje oko tri i pol milijuna eura. Naravno da očekujemo povrat.

A udjel u Viktoru Lencu?

– U Viktoru Lencu imamo najveći vlasnički udjel od oko 36,5 posto. Ulaganje u Lenac krenulo je 2007. godine dok je društvo bilo u stečaju. Većina flote Tankerske plovidbe tada je bila uposlena u Mediteranu. Kako su se u to vrijeme smanjivali brodoremontni kapaciteti u Italiji, a brodovi su zarađivali znatne iznose, bilo je bitno osigurati remontnu bazu u regiji koja garantira brz i efikasan popravak bez zastoja. Ulaganje u Lenac to je omogućilo i utoliko smatram da je imalo smisla. Dan čekanja tankera znao je značiti gubitak zarade i do 100 tisuća dolara.

 

Je li točno da namjeravate izići iz vlasništva?

– Struktura flote i poslovna filozofija Tankerske plovidbe u međuvremenu se promijenila, što je za posljedicu imalo da od ukupne flote od 18 brodova u Mediteranu bude samo po nekoliko njih. Većinu remonata zadnjih godina radimo u Kini, pokoji i u Turskoj. S obzirom na cijene goriva devijacije radi remonta brodarima, pa tako ni nama nisu prihvatljive.

Dakle, namjeravate li izići iz vlasništva?

– Usprkos dobrim rezultatima i perspektivi, za pravi iznos voljni smo prodati svoj udjel u Viktoru Lencu.

 

Imate li problema s piratima?

– Trgovinske puteve ne biramo mi nego tržište, tako da se brodovi nekad nađu u područjima u kojima zna biti piratskih napada. Uglavnom su žarišta piratskih napada Indijski ocean i zapadna Afrika, dok u jugoistočnoj Aziji zna biti individualnih napada koji se ne tretiraju piratstvom. Kroz opasna područja ukrcavamo naoružane zaštitare koji budu s našom posadom i po desetak dana. Danas je ponuda zaštitarskih agencija velika, cijene usluga su razumne i ne dvojimo da u opasnim zonama treba zaštititi posadu, brod i teret koji prevozimo. Globalan broj napada pirata je u padu.

Koliko imate pomoraca i zaposlenih na kopnu?

– Imamo 750 pomoraca i 75 zaposlenih na kopnu. Jedina smo privatna pomorska kompanija u međunarodnoj plovidbi koja ima homogenu hrvatsku posadu. Ponosimo se time i želja nam je tako i nastaviti. Koliko ćemo uspjeti ovisit će o standardu u Hrvatskoj nakon uvođenja eura, te o okolnostima na tržištu rada.

Cijeli intervju pročitajte na portalu novac.hr.