Znanost otkriva gdje su rizici od potresa najveći, a gdje najmanji u Hrvatskoj i EU

Prema karti koju su izradili istraživači iz EU, zemlje Balkana i Mediterana, kao i Turska, izložene su značajno većem hazardu od potresa nego mnogi drugi dijelovi Europe, ističe časopis EU za istraživanja i razvoj Horizon.

Istraživači u projektu SHARE koji financira EU izradili su kartu koja prikazuje koji su dijelovi Europe najugroženiji. Ona pokazuje da su to Italija, Balkan, Grčka, Bugarska, Rumunjska i Turska.

“Europa ima dugu povijest razornih potresa”, rekao je za Horizon profesor Domenico Giardini, koordinator projekta SHARE.

“Svi se sjećamo tragičnih događaja, Izmita (Turska) 1999. i L’Aquile (Italija) 2009”, dodao je.

U Izmitu je snažan potres jačine 7.6 po Richteru usmrtio 17,000 ljudi, dok je u L’Aquili umjereni potres magnitude 5.9 odnio živote više od 300 ljudi i uništio veći dio grada.

Zašto je seizmička aktivnost najveća u zemljama Mediterana?

 

Josip Stipčević, geofizičar sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, tumači da je najveća mogućnost vrlo jakih potresa u Europi i Mediteranu u Turskoj i Grčkoj.

“To ima veze s tektonikom i geodinamikom na tom području”, kaže.

“Uzrok tome je Anatolijska ploča koja kliže uz Euroazijsku ploču na sjeveru, zakreće se prema jugu i Egejskom moru te na neki način pritišće oceansku litosferu u Mediteranu koja je jedino što je preostalo od velikog oceana Tetis koji je nekad postojao na tom području.

Zbog toga dolazi i do subdukcije oceanskih dijelova ploče te s time poveznog vulkanizma. U Italiji je situacija slična s time da je uzrok svih potresa u Italiji nama dobro poznata Jadranska mikroploča (Adrija) koja je i glavni krivac za potrese na našem području.

Slično kao i u Grčkoj, na području Apenina u Italiji se u dijelovima događa subdukcija tj. poniranje jedne ploče ispod druge. U ovom slučaju događa se podvlačenje oceanskih dijelova ploče Adrije ispod Euroazije i zbog toga nastaju potresi i vulkanizam, kakav vidimo kod, primjerice, Etne i Vezuva” dodaje.

Kako je nastala karta seizmičkog hazarda za EU?

Kako bi izradili kartu hazarda, istraživači iz projekta SHARE kombinirali su podatke više od 30.000 europskih potresa magnitude veće od 3.5 stupnjeva po Richteru od 1000. godine, procjenjujući njihovu jačinu prema štetama i efektima koje su izazvali.

Prikupljeni podaci potom su uspoređeni s preko 1100 poznatih aktivnih rasjeda u Europi, čija je zajednička duljina oko 64.000 kilometara.

Iz prikupljenih informacija o lokacijama i jačinama potresa izračunat je seizmički hazard za prostor Europske unije i Turske. Sve informacije konačno su kombinirane na jedinstvenoj karti seizmičkog rizika koja prikazuje tamnoljubičaste zone koje prolaze područjima mediteranskog dijela Europe gdje su potresi vjerojatniji i gdje mogu nanijeti najveću štetu društvu. Ona prikazuje područja u kojima postoji 10% ili veća vjerojatnost da će u roku od 50 godina doživjeti vrlo jako podrhtavanje tla.

“To je prvi moderni i trenutno referentni model seizmičkog hazarda u Europi”, rekao je dr. Artur Pinto, voditelj Europskog laboratorija za strukturnu procjenu u Ispri u Italiji.

“To će biti korisno za buduće planiranje gradnje, a posebice u vezi s različitim vrstama zgrada i infrastrukture, poput brana, visokih zgrada ili čak mostova”, pojasnio je.

Karta, među ostalim, prikazuje zone povećanog hazarda u blizini Bruxellesa u Belgiji, Lisabona u Portugalu, Budimpešte u Mađarskoj te duž planinskog lanca Pirineja. Žarišna mjesta u blizini Bruxellesa, Budimpešte i Lisabona ucrtana su zato što se ondje u prošlosti dogodilo više potresa, dok su žarišna mjesta u zapadnim Pirinejima obilježena zbog geološke građe područja, navodi se u projektu.

“Seizmički rizik nije samo izračunavanje vjerojatnosti da se događaj dogodi negdje u Europi u određenom vremenskom razdoblju”, rekao je prof. Giardini.

“U našem projektu seizmički rizik odnosi se na vjerojatnost štete i gubitka koje seizmički događaji mogu nanijeti našem ekonomskom i ljudskom okruženju”, rekao je.

“Umjereni potres u gusto naseljenom dijelu Europe ili na području koje ima kritičnu infrastrukturu, poput cjevovoda, može imati ogroman utjecaj”, objasnio je.

To je detaljnije ispitao projekt SYNER-G koji financira EU, a koji je razvio softverski alat otvorenog koda za analizu ranjivosti i razradu socijalnih i ekonomskih učinaka potresa u određenim urbanim područjima, poput luke Solun u Grčkoj, do završetka 2013. godine.

Dio ovog znanja sada koriste i geolozi, seizmolozi i inženjeri kao dio projekta STREST, koji je razvio zajednički način procjene hazarda za kritičnu infrastrukturu i identificirao ključne građevine, mostove, ceste i cjevovode koji bi mogli imati najveći utjecaj na naše društvo kada bi bili oštećeni tijekom potresa.

Rizik i hazard treba razlikovati

Stipčević upozorava da treba biti oprezan da se rizik i hazard ne zamijene jer su to dvije različite stvari:

“Hazard uključuje prirodne procese na koje ne možemo utjecati. Točnije, hazard je uvjetovan samo prirodnom pojavnošću i jačinom potresa na nekom području. Rizik uključuje hazard, no govori i o utjecaju potresa na ljude na nekom području. Tako će, primjerice, dva područja koja imaju isti hazard, ali recimo različitu gustoću naseljenosti, npr. Zagreb i Pokuplje, imati vrlo različit rizik. U Zagrebu će očito rizik od posljedica potresa biti puno veći nego u području Pokuplja koje je malo naseljeno. Naravno, u rizik će ulaziti i kvaliteta građevina na određenom području, primjerice, jesu li otporne na potrese ili ne i slične stvari.”

Koje zemlje EU su seizmički najaktivnije, a koje najmanje aktivne?

Sva područja koja leže bliže granicama tektonskih ploča su seizmički najaktivnija.

“U Mediteranu gdje se događa kolizija Afričke, Euroazijske i s njima povezanih manjih ploča su seizmički aktivnija područja Europe. Postoji i nešto seizmički aktivniji dio u Rumunjskoj, no i on je povezan s događajima u Mediteranu. Sva područja koja su na stabilnom dijelu Euroazijskog kopna – sve sjeverne i kontinentalne države – su značajno manje seizmički aktivne zato jer nema tako izraženih geodinamičkih procesa kao u područjima koja su bliže granicama tektonskih ploča”, kaže Stipčević.

Gdje je Hrvatska po seizmičkoj aktivnosti u Europi?

Hrvatska je natprosječno seizmički aktivna, iako dosta manje nego Grčka i Turska.

“Kod nas je glavni i skoro jedini uzročnik Jadranska mikroploča, točnije njezina kolizija s europskim kopnom”, kaže naš sugovornik.

Gdje se sve nalaze rasjedi u Hrvatskoj nemoguće je pouzdano znati

Stipčević kaže da je iz niza razloga vrlo teško, možda i nemoguće znati gdje se sve u Hrvatskoj nalaze aktivni rasjedi i koliko ih je.

“Prvi je da kod nas još uvijek ne postoji baza aktivnih rasjeda bar ne u onom obliku gdje bi to sustavno bilo prikupljeno te arhivirano. Drugi je da i da postoji takva baza, opet ne bi svi aktivni rasjedi bili u njoj jer je kod nas zapravo rasjede teško otkriti jer su većim dijelom slabo izraženi na površini te bi trebalo provesti detaljnu analizu geoloških i geofizičkih podataka u svrhu lociranja aktivnih rasjeda. Treći je da je takvih rasjeda sigurno stotine, ako ne i tisuće i problem je prepoznati koji je od rasjeda trenutno aktivan, a koji je recimo “odumro” i ostali su tragovi. Ono o čemu je bolje govoriti u kontekstu rasjeda kod nas su seizmički aktivne zone i s njima povezani rasjedi. Zone su zapravo zgodan način da kažemo da se negdje nalaze aktivni rasjedi i da se može očekivati da tu rasjedi generiraju potrese”, tumači naš seizmolog.

Koji su dijelovi Hrvatske najsigurniji, a koji najmanje sigurni?

Seizmički najaktivniji dijelovi Hrvatske su srednja i južna Dalmacija, potez od Rijeke do Novog Vinodolskog te Zagreb i središnji dijelovi Hrvatske.

Najmanje seizmički aktivni su Istra te istočna Slavonija i Baranja.

“Dijelovi Like i Velebita su slabo aktivni iako je to možda posljedica trenutne neaktivnosti gdje se jači potresi na tom području događaju s velikim vremenskim razmakom, možda čak i s tisućama godina”, tumači Stipčević.

Znanstvenici s Geofizičkog odsjeka izradili su interaktivnu kartu za Hrvatsku koja omogućuje očitavanje iznosa horizontalnih vršnih ubrzanja tla tipa A (agR) za povratna razdoblja od Tp = 95 i 475 godina izraženih u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (1 g = 9.81 m/s2).

Koje su najveće procijenjene magnitude potresa u Hrvatskoj i gdje?

Najveća procijenjena magnituda potresa u Hrvatskoj je oko Mw = 7.0 i to za dubrovačko područje gdje su se takvi potresi već povijesno događali 1667. i 1979. godine.

“Na sreću, uskoro krećemo s projektom Hrvatske zaklade za znanost koji će imati za cilj istražiti upravo seizmičnost dubrovačkog područja”, najavljuje Stipčević.

Mogu li se najranjivije stare gradske jezgre učvrstiti da budu otpornije na potrese?

Stipčević kaže da su stare gradske jezgre i praktički sve starije građevine vrlo podložne šteti i rušenju uslijed potresne trešnje.

“Ovo, naravno najviše vrijedi za objekte koji nisu obnavljani niti seizmički ojačani, a mislim da je to većina starijih objekata u Hrvatskoj. Sigurno da se može i starije objekte seizmički ojačati, ali za takvo nešto bi trebalo sustavno raditi na tome. To je zasigurno višedesetljetni projekt, ali mislim da je najvažnije započeti. Ono što bi zapravo prvo trebalo napraviti jest sve objekte od posebne važnosti (škole, bolnice, domove za starije i sl.) provjeriti i učiniti seizmički otpornima ako to nisu. Vidimo najbolji primjer za to u bolnicama i školama u središtu Zagreba, Petrinje i drugih gradova pogođenim prošlogodišnjim potresima”, zaključuje naš seizmolog za Index.

 
pločepotresrasjedi