Zašto vjerujemo teorijama zavjere? Marcelić: “Upravo sam internetu našao “dokaze” da maslac i uzrokuje i sprečava rak mozga. Oslanjamo se na puno malih priča”
Još u mjesecu siječnju nije bilo dvojbe da ćemo se do sezone vratiti svakodnevici koju nam je pandemija preko noći promijenila.
Na toliko nam mrzak izraz “novog normalnog” brzo bismo zaboravili u nekom od izlazaka, bezbrižnom druženju s prijateljima, na zasluženom putovanju ili najjednostavnije dugoj kavi u omiljenom kafiću.
Većina europskih zemalja, naime, do ljeta je planirala procijepiti 70 posto stanovništva. No, zbog zastoja u isporuci cjepiva i 2021. obilježit će riječi maska, distanca, mjere, dezinfekcija…
Ono što ljuti javnost, činjenica je da je neznačajan kontingent cjepiva koji je do danas stigao u Hrvatsku, umjesto za ugrožene skupine, kronične i onkološke bolesnike te stariju populaciju, bio rezerviran za saborske zastupnike. Bez obzira na dob, razinu ugroženosti uslijed moguće zaraze ili čak činjenice da su već preboljeli Covid.
Sa sociologom Svenom Marcelić prokomentirali smo je li riječ o neprimjerenom potezu državnog vrha?
– Premda je dominantno mišljenje javnosti da je potez saborskih zastupnika nekorektan, moj je stav da nije loše napraviti jedan simbolički čin kod kojeg bi bilo vidljivo da oni koji donose odluke zaista stoje iza njih, pogotovo ako je u akciju uključen cijeli saziv, odnosno sve ili većina političkih opcija, a ne samo vladajući. Naime, simbolička vrijednost takve akcije veća je od relativno malog broja cjepiva koje se za to potrošilo. Ono što me više muči je niska razina povjerenja koje građani Hrvatske imaju prema Saboru, a to bi mogao biti veći problem od stotinjak doza – koliko je efikasna akcija koju rade oni kojima gotovo nitko ne vjeruje?, kazuje nam Marcelić.
Po jednoj od dominantnijih teorija zavjere koja je obišla svijet, pandemija koronavirusa paravan je za plan o ugradnji mikročipova koji se mogu pratiti. Cjepiva su inkriminirana i informacijom da su proizvedena korištenjem ljudskih linija iz pobačenih fetusa.
Marcelić nam sa sociološkog stajališta objašnjava skepticizam prema virusu, čije se ne samo porijeklo i ozbiljnost, već i postojanje i dan danas negira kod dobrog djela populacije.
– Problem s cijepljenjem i otporom puno je složeniji od samo jedne bolesti i samo jednog virusa. Sociološki gledano, živimo u društvu koje je modernizirano, a jedna od bitnih osobina modernizacije je individualnost. To u praksi znači da su pojedinci skeptični prema autoritetima i da se problemu znanja, znanosti i uopće svijeta oko sebe pristupa puno individualnije nego u ranijim periodima. Nekad su se ljudi oslanjali na znanost, religiju i slične velike sisteme da bi tumačili svijet oko sebe, a danas se oslanjaju na puno malih priča, koje su često u sukobu s onim što je uvriježeno. K tome, lakše se i umrežavaju nego prije, i zbog toga teorije zavjera i slični fenomeni imaju bolju prođu nego prije, različite informacije putuju brže i efikasnije i lakše je naći istomišljenike za bilo što, ali i potvrdu za bilo kakvu sumnju. Na primjer, kao eksperiment, upravo sam u pet minuta na internetu našao „dokaze“ za to da maslac i uzrokuje i sprečava rak mozga, zaključuje Marcelić.