Vezano uz poboljšanje uvjeta u školstvu, na jučerašnjem sastanku župana Božidara Longina s gradonačelnicima i načelnicima predstavljen je dio Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koji obuhvaća rad osnovnih škola u jednoj smjeni i cjelodnevni boravak učenika u školama.
Za tu je namjenu osigurano dvije milijarde i 280 milijuna kuna. Zadarska županija ima 27 osnovnih škola, 20 ih radi u jednoj smjeni, no nemaju uvjeta za cjelodnevni boravak u školi.
„Sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti namijenjena ulaganjima u osnovno školstvo prilika su za podizanje prostornog i materijalnog standarda naših škola. Cjelodnevna nastava zamišljena je kao kvalitetnija od produženog boravka i očigledno je da će realizacija utjecati na kvalitetu života učenika i njihovih roditelja ili skrbnika. Osim ovih sredstava, a radi se o iznosu većem od 2 milijarde kuna, na raspolaganju će biti i sredstva iz Višegodišnjeg financijskog okvira. Cilj je da osnovne škole rade u jednoj smjeni i da se u njima provodi cjelodnevna nastava“, najavio je župan Božidar Longin.
Spomenimo, cjelodnevna nastava od 8 do 17 sati najnoviji je prijedlog iz Ministarstva znanosti i obrazovanja kojim se želi omogućiti djeci bolje školovanje i hvatanje koraka s učenicima iz drugih europskih zemalja.
Riječ je o nastavi sličnoj sadašnjem produženom boravku koji je organiziran za djecu od 1. do 3. razreda.
Kako izgleda cjelodnevna nastava? Djeca u školu dolaze ujutro, a od 8 do 12.30 imaju redovnu nastavu, od 12.30 do 13.30 pauza je predviđena za ručak i igru, odnosno za boravak na svježem zraku.
Od 13.30 do 15 sati održavao bi se obvezni izborni program, gdje bi učenici birali između predmeta koje žele slušati, dopunske i dodatne nastave te izvannastavnih aktivnosti.
Od 15 do 17 sati djeca bi se bavila izvannastavnim aktivnostima, a u školi će, kao što je i sada, programe održavati i druge organizacije kao što su sportska društva, glazbene škole, škole stranih jezika, udruge, ovisno o interesu učenika i roditelja, mogućnostima škola i dostupnosti.
Cjelodnevnim programom povećala bi se satnica nastave čime bi se djeci olakšalo svladavanje gradiva jer trenutno previše vremena posvećuju domaćim zadaćama. No, osim što djeca doma gube previše vremena na zadaće, još gore je to što im u gotovo 60 posto nema tko pokazati, stvara se potreba za skupim instrukcijama, a u konačnici djeca ne nauče potrebno gradivo.
Iz Ministarstva ističu kako je najveći dio učenika sa slabijim rezultatima lošeg socioekonomskog statusa i da će upravo oni imati najveću korist od dužeg boravka u organiziranom odgojno-obrazovnom radu.
Tako bi se tjedni broj sati u prva četiri razreda povećao s 18 na 28, u petom s 24 na 33, u šestom s 25 na 33, u sedmom s 26 na 33 i u osmom s 26 na 33.
Hrvatska naime ima najnižu školsku satnicu u Europi.