Uz fritule i procesiju; Učenici OŠ Zadarski otoci podsjetili na dan kad je Gospa spasila Zadar od požara
Osnovna škola Zadarski otoci iz Zadra, danas, 13. rujna 2021., već devetu godinu zaredom organizira i sudjeluje u projektu Gospa od Zdravlja, koji se nekad zvao Gospa od Kaštela. Prvotni cilj je bio postavljanje nove kamene ploče koja je pala u zaborav, a nekad se nalazila na crkvi Gospe od Zdravlja. Na ploči nekad je pisalo: QUOD TEMPLUM ET CIVES SERVASTI A FULMINE VIRGO JADERA LAETATUR GRATA PATROCINIO XII SBRIS MDCCLII (Djevice, sačuvala si hram i građane od groma zahvalni Zadar raduje se zaštiti, 12. rujna 1752.) Taj zapisani tekst kao svjedok postojanja ploče donosi prof. Valentin Uranija uz podršku don Pavla Kere i don Radoice Pinčića.
Zahvaljujući njima te ravnatelju Davoru Bariću, djelatnicima škole i učenicima OŠ Zadarski otoci, možemo biti ponosni što je ploča postavljena u crkvi prije četiri godine kako se ne bi zaboravio događaj kada je Gospa spasila Zadar od požara prije 269 godina. Tekst je na hrvatskom jeziku, a napisan je glagoljicom u kamenu. Pisani spomenik uvijek podsjeća na nešto važno iz povijesti. Da te ploče nema, možda bi se taj važan događaj potpuno zaboravio. Ovako ploča svjedoči i uvijek nas podsjeća na našu prošlost, izaziva divljenje i ponos.
Nažalost, prof. Valentin Uranija umro je u travnju 2018. u 92. godini života, a don Pavle Kero u prosincu iste godine u 78. godini života. Njihov doprinos ovom projektu ne smije se zaboraviti. Upravo od njih kreće cijela priča koja bi trebala biti pozitivan primjer drugima da se povijest grada starog više od 3000 godina sačuva. Posebno don Pavao Kero koji je bio Božji čovjek i uzor svima. Glagoljaš našega vremena koji je dao nemjerljiv doprinos čuvanju i promicanju glagoljice u Hrvata. Osnivač i član Udruge glagoljaša Zadar.
Glavni program održao se danas od 9.20 do 10 sati na Narodnom trgu. Dijelile su se fritule i prigodni materijali. U programu su sudjelovali učenici 3.d, 4.b i 5.b razreda OŠ Zadarski otoci s učiteljicama Tatjanom Vukšević, Jasminkom Bašić, Renatom Andrović, Željkom Diklan i vjeroučiteljicom Lenkom Radić. Pridružili su im se učenici 4.d razreda OŠ Šime Budinić s učiteljicom Antonijom Bajlo i vjeroučiteljicom Marijanom Dellavija.
Učenici su bili odjeveni u narodnu nošnju svog zavičaja, a ostali u mornare. Na Narodnom trgu izveden je i prigodni program pjevanja marijanskih pjesama.
– Djeca su itekako zainteresirana, evo vidite kako lijepo pjevaju, oduševljeni su, raduju se jer oni vole ovaj grad i tako ih treba odgajati u tom duhu da vole svoj grad, ljubav prema Bogu jer samo nas to drži, kazala je učiteljica razredne nastave Željka Diklan.
Dječja procesija krenula je u 10 sati od Narodnog trga do crkve Gospe od Zdravlja. Učenici su u procesiji nosili kopiju čudotvorne Gospine slike koju je 1447.g. naslikao slavni slikar Blaž Jurjev (Trogiranin), potpisavši se kao Zadranin. Također se nosila slika natpisa teksta i cvijeće u znak zahvalnosti.
Program se sastojao od pjevanja pučkih marijanskih pjesama te prisjećanja na zaboravljenu zadarsku tradiciju.
U crkvi Gospe od Zdravlja učenici su ponovili program, a župnik zadarske katedrale don Radoica Pinčić govorio je o povijesti crkve i čudotvorne slike Gospe od Zdravlja, te o postavljenoj novoj kamenoj ploči na glagoljici zahvalnih Zadrana unutar crkve.
Osim suradnje sa Župnim uredom sv. Stošije, Udrugom glagoljaša Zadar, škola surađuje i s Turističkom zajednicom Grada Zadra koja svake godine svesrdno pomaže u organizaciji ovog velikog projekta. Ove godine ostvarila se suradnja i s OŠ Šime Budinić.
Naš grad bogate je prošlosti i upravo zbog toga treba govoriti i pisati o njemu da se ne zaboravi. Zahvaljujući nedavno preminulima prof. Uraniji i don Pavlu Keri, te zahvaljujući don Josipu Radoici Pinčiću, OŠ Zadarski otoci i OŠ Šime Budinića možemo biti radosni što je oživljen spomen na zadarsko čudo kada se Gospinim zagovorom grad spasio od požara. Vjerujemo da će učenici i djelatnici navedenih škola svojom aktivnošću biti i dalje čuvari i promicatelji zadarske kulturne i vjerske baštine.
Galeriju možete pogledati OVDJE!