Politologinja iz Zadra: “Slaba procijepljenost i prosvjedi očekivani su zbog nepovjerenja u institucije”

Izvanredna profesorica na Fakultetu politički znanosti, rođena Zadranka Marijana Grbeša gostujući u Novom danu komentirala je trend lažnih vijesti u pandemiji koronavirusa te komunikaciju Vlade, Sabora, Stožera i predsjednika Republike vezanu uz cijepljenje.

Grbeša Zenzerović ističe da stopa procijepljenosti i neki drugi podaci pokazuju da su građani Hrvatske podložni informacijama koje dolaze iz neprovjerenih izvora koji graniče ili jesu u sferi teorija zavjere.

“Jedan od  razloga za to jako veliko nepovjerenje u tradicionalne institucije. Oko 20 posto prema posljednjem istraživanju Eurobarometra vjeruje Vladi, isto toliko vjeruje Saboru. Prosjek Europske unije po pitanju povjerenja vladama je 37 posto, a prosjek povjerenja u parlamente je 35 posto. Ono što posebno zabrinjava su – povjerenje u pravosuđe koje je u Hrvatskoj dramatično nisko, oko 20 posto, prosjek EU je 50 posto. Pri samom dnu ljestvice Europske unije”, rekla je.

Naglašava da nepovjerenje u medije postaje sve veće te da se ono počelo nazirati puno prije pandemije. Ipak, tvrdi, došlo je do jednog novog trenda pada povjerenja.

“Čini se da je povjerenje u medije prema tom mjerenju dramatično palo u odnosu na prošlu godinu i sada smo na otprilike 30 posto povjerenja u medije. Niska stopa procijepljenosti, prosvjedi i polarizacija su potpuno očekivani u situaciji ovako iznimnog nepovjerenja u institucije”, govori profesorica.

Živimo u vremenu sumnje, pada povjerenje u tradicionalne institucije znanja, ističe.

“To je nešto o čemu se govorilo puno prije pandemije. S razvojem digitalni platformi, cijela stvar je dignuta na višu razinu. Sama pretpostavka da sve što rade tradicionalne institucije, da iza svega stoji nekakav interes, potiče ljude da se oslanjanju na neke druge izvore autoriteta”, kazala je.

Istaknula je termin infodemije i on se, kaže, ne odnosi samo na dezinformacije.

“Svaki smo dan zatrpani velikom količinom informacija i teško je razaznati što je od toga točno”, tvrdi.

Kritizira komunikacijsku kampanju o cijepljenju.

“Imate polarizaciju i kontinuirano etiketiranje ljudi koji se ne žele cijepiti. Nisu svi ljudi koji se ne žele cijepiti antivakseri. Imali smo na početku pandemije jedan diskurs solidarnost i ta priča “misli na druge” je mogla funkcionirati. U situaciji kada su ljudi iscrpljeni pandemijom i strah je silno prisutan poruka da trebamo razmišljati o drugima je poruka koja ne postiže svoj cilj. Imate infodemiju, zatrpanost najrazličitijim informacijama i imate ljude koji ne znaju više gdje bi se okrenuli. To je jedan od razloga komunikacijske histerije”, kazala je.

Članovi Stožera u posljednje vrijeme slabo istupaju u medijima. Grbeša smatra da se cijela stvar trebala na drugi način posložiti.

“Je li dobro da se sad ne izlažu – vrlo vjerojatno se to već trebalo na drugi način posložiti cijela ta stvar. Postoji nekoliko ljudi koji su postali lice ove pandemije i suštinski oni rade što i rade svi drugi. Međutim, komunikacijski to nije dobro posloženi. Čini se kao da veliki dio procesa ide stihijski i posljedice se vide”, rekla je.

Kratko se osvrnula i na komunikaciju predsjednika Republike Zorana Milanovića.

“To je sve dio njegove šire komunikacije, koja spada u nešto što se u literaturi zove bijesni populizam. To je spektar u koji je predsjednik zakoračio svojom komunikacijom. On uspješno artikulira revolt jednog dijela javnosti prema mjerama. Koliko je njegovo ponašanje u ovoj situaciji odgovorno, pokazat će vrijeme. Kao i ponašanje svih drugih zastupnika u Saboru u ovoj situaciji”, smatra profesorica s Fakulteta politički znanosti.